<?xml version="1.0" encoding="UTF-8" ?>
<rss version="2.0" xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/" xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/" xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom">
	<channel>
		<title>bkc kopenhagen dzemat kopenhagen</title>
		<link>http://bkckopenhagen.ucoz.com/</link>
		<description>Blog</description>
		<lastBuildDate>Fri, 05 Dec 2014 18:59:46 GMT</lastBuildDate>
		<generator>uCoz Web-Service</generator>
		<atom:link href="https://bkckopenhagen.ucoz.com/blog/rss" rel="self" type="application/rss+xml" />
		
		<item>
			<title>10 ZANIMLJIVOSTI O DANSKOJ I DANCIMA</title>
			<description>&lt;p&gt;1. Mnogi stranci smatraju da im u danskom jeziku nedostaje rijec koju bi koristili umjesto engleskog &amp;ldquo;please&amp;rdquo;.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;2. Ljudi se medjusobno ne persiraju, osim ako se ne obracaju kraljici ili sto je rijetko nekoj jako staroj dami. Sa svima drugima su na &amp;ldquo;ti&amp;rdquo;.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;3. Kada se u skoli trazi rijec, dize se jedan prst, kaziprst, a ne dva.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;4. Danska djeca u osnovnim skolama ne dobijaju ocjene do zavrsnih razreda.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;5. U Danskoj su i zene svestena lica.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;6. Prilikom vjencanja zena moze ako zeli uzeti prezime i od muza, a isto tako i muz cesto uzima zenino prezime. Djeca mogu nositi prezime oba roditelja.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;7. Svi zaposleni ljudi u Danskoj veliki dio svoje plate daju za porez, a zauzvrat im drzava omogucava pristojan zivot od rodjenja do kraja zivota sa mnogim olaksicama i povoljnostima u jednom od najboljih socijalnih sistema u svijetu.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;8. U restoranu ili kaficu svako placa za sebe sto je narucio, a konobarima se ne ostavlja n...</description>
			<content:encoded>&lt;p&gt;1. Mnogi stranci smatraju da im u danskom jeziku nedostaje rijec koju bi koristili umjesto engleskog &amp;ldquo;please&amp;rdquo;.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;2. Ljudi se medjusobno ne persiraju, osim ako se ne obracaju kraljici ili sto je rijetko nekoj jako staroj dami. Sa svima drugima su na &amp;ldquo;ti&amp;rdquo;.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;3. Kada se u skoli trazi rijec, dize se jedan prst, kaziprst, a ne dva.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;4. Danska djeca u osnovnim skolama ne dobijaju ocjene do zavrsnih razreda.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;5. U Danskoj su i zene svestena lica.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;6. Prilikom vjencanja zena moze ako zeli uzeti prezime i od muza, a isto tako i muz cesto uzima zenino prezime. Djeca mogu nositi prezime oba roditelja.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;7. Svi zaposleni ljudi u Danskoj veliki dio svoje plate daju za porez, a zauzvrat im drzava omogucava pristojan zivot od rodjenja do kraja zivota sa mnogim olaksicama i povoljnostima u jednom od najboljih socijalnih sistema u svijetu.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;8. U restoranu ili kaficu svako placa za sebe sto je narucio, a konobarima se ne ostavlja napojnica.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;9. 43 % svih brakova zavrsi razvodom.&lt;/p&gt;

&lt;p&gt;10. Mladi Danci se rano sele od kuce. Samo trecina mladih izmedju 18 i 24 godine zivi sa roditeljima u cemu su na prvom mjestu u Evropi.&lt;/p&gt;</content:encoded>
			<link>https://bkckopenhagen.ucoz.com/blog/10_zanimljivosti_o_danskoj_i_dancima/2014-12-05-33</link>
			<dc:creator>admin</dc:creator>
			<guid>https://bkckopenhagen.ucoz.com/blog/10_zanimljivosti_o_danskoj_i_dancima/2014-12-05-33</guid>
			<pubDate>Fri, 05 Dec 2014 18:59:46 GMT</pubDate>
		</item>
		<item>
			<title>TURSKA osvojila nagradu najbolje destinacije u EUROPI 2012</title>
			<description>&lt;H1 class=tophead&gt;STANBUL - MJESTO KOJE MORATE POSJETIT&lt;/H1&gt;
&lt;H1 class=head&gt;Turska osvaja prestižne svjetske nagrade za turizam&lt;/H1&gt;
&lt;H2 class=subhead&gt;Na dodjeli nagrada za putovanja 2012. godine koja se smatraju Oskarima turizma, Ministarstvo za kulturu i turizam Republike Turske dobilo je nagradu kao najbolja institucija za turizam u Evropi&lt;/H2&gt;
&lt;DIV class=box-text&gt;
&lt;P&gt;&lt;IMG alt=&quot;&quot; src=&quot;http://www.oslobodjenje.ba/portal/images/articles/turska-osvaja-prestizne-svjetske-nagrade-za-turizam.jpg&quot; width=569&gt;&lt;/P&gt;
&lt;P&gt;Turska je tokom 2012. godine osvojila niz nagrada u oblasti turizma na svjetskom nivu, od kojih je najveći broj dodijeljen uz epitete „povjerenje&quot; i „kvalitet&quot;, saopćio je Ured savjetnika kulturu i turizam Ambasade Republike Turske u Bosni i Hercegovini.&lt;/P&gt;
&lt;P&gt;Turska je, između ostalog, osvojila &quot;World Travel Awards&quot; - Svjetsku nagrada za putovanja, &quot;Trip Advisor Certificate of Excellence” - Nagradu za izvrsnost koju dodjeljuje magazin &quot;Trip Advisor&quot;, te „Food and Travel Magazin...</description>
			<content:encoded>&lt;H1 class=tophead&gt;STANBUL - MJESTO KOJE MORATE POSJETIT&lt;/H1&gt;
&lt;H1 class=head&gt;Turska osvaja prestižne svjetske nagrade za turizam&lt;/H1&gt;
&lt;H2 class=subhead&gt;Na dodjeli nagrada za putovanja 2012. godine koja se smatraju Oskarima turizma, Ministarstvo za kulturu i turizam Republike Turske dobilo je nagradu kao najbolja institucija za turizam u Evropi&lt;/H2&gt;
&lt;DIV class=box-text&gt;
&lt;P&gt;&lt;IMG alt=&quot;&quot; src=&quot;http://www.oslobodjenje.ba/portal/images/articles/turska-osvaja-prestizne-svjetske-nagrade-za-turizam.jpg&quot; width=569&gt;&lt;/P&gt;
&lt;P&gt;Turska je tokom 2012. godine osvojila niz nagrada u oblasti turizma na svjetskom nivu, od kojih je najveći broj dodijeljen uz epitete „povjerenje&quot; i „kvalitet&quot;, saopćio je Ured savjetnika kulturu i turizam Ambasade Republike Turske u Bosni i Hercegovini.&lt;/P&gt;
&lt;P&gt;Turska je, između ostalog, osvojila &quot;World Travel Awards&quot; - Svjetsku nagrada za putovanja, &quot;Trip Advisor Certificate of Excellence” - Nagradu za izvrsnost koju dodjeljuje magazin &quot;Trip Advisor&quot;, te „Food and Travel Magazine Reader Awards&quot;- Nagradu čitatelja magazina &quot;Food and Travel”.&lt;BR&gt;&lt;BR&gt;Na dodjeli nagrada za putovanja 2012. godine koja se smatraju „Oskarima turizma&quot;, Ministarstvo za kulturu i turizam Republike Turske dobilo je nagradu kao „najbolja institucija za turizam u Evropi&quot;, dok je Izmir i pored jakih konkurenata poput Amsterdama, Atine, Kana, Kopenhagena, Dubrovnika, Lisabona, Osla, Rejkjavika, Sankt Petersburga i Venecije, osvojio nagradu za „najbolju evropsku destinaciju za krstarenja&quot;.&lt;/P&gt;&lt;/DIV&gt;</content:encoded>
			<link>https://bkckopenhagen.ucoz.com/blog/turska_osvojila_nagradu_najbolje_destinacije_u_europi_2012/2012-10-16-32</link>
			<dc:creator>admin</dc:creator>
			<guid>https://bkckopenhagen.ucoz.com/blog/turska_osvojila_nagradu_najbolje_destinacije_u_europi_2012/2012-10-16-32</guid>
			<pubDate>Tue, 16 Oct 2012 10:05:33 GMT</pubDate>
		</item>
		<item>
			<title>Najisčekivaniji Turski film godine, “Osvajanje 1453″ FATIH 1453</title>
			<description>&lt;DIV align=left&gt;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; &lt;!--IMG1--&gt;&lt;a href=&quot;http://bkckopenhagen.ucoz.com/_bl/0/87845005.jpg&quot; target=&quot;_blank&quot; title=&quot;Click to view in full size...&quot;&gt;&lt;img alt=&quot;&quot; style=&quot;margin:0;padding:0;border:0;&quot; src=&quot;http://bkckopenhagen.ucoz.com/_bl/0/s87845005.jpg&quot; align=&quot;&quot; /&gt;&lt;/a&gt;&lt;!--IMG1--&gt;&lt;BR&gt;&lt;SPAN style=&quot;FONT-SIZE: 12pt&quot;&gt;&lt;SPAN style=&quot;COLOR: #0000cd&quot;&gt;&lt;STRONG&gt;Najisčekivaniji Turski film godine, &lt;SPAN style=&quot;BACKGROUND-COLOR: #98fb98&quot;&gt;&quot;Osvajanje 1453″ &lt;/SPAN&gt;&lt;/STRONG&gt;&lt;/SPAN&gt;(Conquest 1453) FETIH 1453&lt;BR&gt;Film o podvigu osmanlijske vojske i sultana Fatiha u osvajanju Carigrada u 15. stoljeću &quot;Fetih 1453&quot; (&quot;Osvajanje 1453&quot;) od istanbulske premijere, koja je održana 16. februara, do jučer pogledalo je&amp;nbsp;5. miliona ljudi u Turskoj, kaže Mirsa...</description>
			<content:encoded>&lt;DIV align=left&gt;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; &lt;!--IMG1--&gt;&lt;a href=&quot;http://bkckopenhagen.ucoz.com/_bl/0/87845005.jpg&quot; target=&quot;_blank&quot; title=&quot;Click to view in full size...&quot;&gt;&lt;img alt=&quot;&quot; style=&quot;margin:0;padding:0;border:0;&quot; src=&quot;http://bkckopenhagen.ucoz.com/_bl/0/s87845005.jpg&quot; align=&quot;&quot; /&gt;&lt;/a&gt;&lt;!--IMG1--&gt;&lt;BR&gt;&lt;SPAN style=&quot;FONT-SIZE: 12pt&quot;&gt;&lt;SPAN style=&quot;COLOR: #0000cd&quot;&gt;&lt;STRONG&gt;Najisčekivaniji Turski film godine, &lt;SPAN style=&quot;BACKGROUND-COLOR: #98fb98&quot;&gt;&quot;Osvajanje 1453″ &lt;/SPAN&gt;&lt;/STRONG&gt;&lt;/SPAN&gt;(Conquest 1453) FETIH 1453&lt;BR&gt;Film o podvigu osmanlijske vojske i sultana Fatiha u osvajanju Carigrada u 15. stoljeću &quot;Fetih 1453&quot; (&quot;Osvajanje 1453&quot;) od istanbulske premijere, koja je održana 16. februara, do jučer pogledalo je&amp;nbsp;5. miliona ljudi u Turskoj, kaže Mirsad Herović, bh. snimatelj koji je radio ovaj filmski spektakl. &lt;/SPAN&gt;&lt;/DIV&gt;
&lt;DIV&gt;&lt;SPAN style=&quot;FONT-SIZE: 12pt&quot;&gt;&amp;nbsp;Film, inače, ruši sve rekorde u historiji turske kinematografije. Kina su non-stop puna, organizirane su dodatne projekcije u ponoć. Jako je kontroverzan, zavisi ko gleda, s koje tačke gledišta. Ovi sa Zapada baš i ne vole sultana Fatiha jer je došao do Beča, a ostali ga vole više nego ijednog drugog. Tako da su mišljenja o filmu podijeljena. A film k&apos;o film. Vrlo je zabavan, atraktivan, bitke, osvajanja... Sve skupa je urađeno stvarno dobro, holivudski. Ono što je sigurno jeste to da niko neće ostati ravnodušan, niti će moći reći da je dosadan. To nikako - kaže Herović. &lt;BR&gt;Nakon što je sniman više od dvije godine, &quot;The Conquest 1453″ je podgrijao atmosferu među filmskim fanovima u Turskoj.Snimanje filma koštalo je 17 miliona dolara.&lt;/SPAN&gt;&lt;/DIV&gt;
&lt;DIV&gt;&lt;SPAN style=&quot;FONT-SIZE: 12pt&quot;&gt;&lt;BR&gt;Film započinje riječima koje se pripisuju proroku Muhamedu. &quot;Doista, jednog će dana Konstantinopol biti osvojen. Kakav će divan zapovjednik biti onaj tko ga osvoji, kakva će divna vojska njegova vojska biti!&quot; &lt;BR&gt;&lt;BR&gt;Film govori o osvajanju vizantinske prestonice koja će promijeniti ime u Istanbul i biti glavni grad Osmanlijskog carstva sve do njegovog raspada u Prvom svjetskom ratu. &lt;BR&gt;&lt;/SPAN&gt;&lt;/DIV&gt;
&lt;DIV&gt;&lt;SPAN style=&quot;FONT-SIZE: 12pt&quot;&gt;&amp;nbsp;Reditelj filma je Faruk Aksoy, a film je također poznat po svom budžetu, koji je 17 milona dolara i najskuplji je film u povijesti turske kinematografije.&lt;/SPAN&gt;&lt;/DIV&gt;</content:encoded>
			<link>https://bkckopenhagen.ucoz.com/blog/najiscekivaniji_turski_film_godine_osvajanje_1453_fatih_1453/2012-03-17-31</link>
			<dc:creator>admin</dc:creator>
			<guid>https://bkckopenhagen.ucoz.com/blog/najiscekivaniji_turski_film_godine_osvajanje_1453_fatih_1453/2012-03-17-31</guid>
			<pubDate>Sat, 17 Mar 2012 09:06:48 GMT</pubDate>
		</item>
		<item>
			<title>DANSKA OBJAVLJUJE NAJDEBLJU KNJIGU NA SVIJETU</title>
			<description>&lt;STRONG&gt;&lt;SPAN style=&quot;FONT-SIZE: 10pt&quot;&gt;U Danskoj će uskoro biti objavljena najdeblja knjiga na svijetu, čiji je broj stranica čak 23.675. Knjiga će biti objavljena u izdanju državnog Osiguravajućeg fonda za osiguranje od nezaposlenosti. &lt;BR&gt;&lt;BR&gt;Na ukupno 23.675 stranica čitaoci će moći naučiti sve o pravilima i propisima pod kojima se troše &lt;BR&gt;sredstva u Danskoj koja su dodijeljena u korist onih koji su izgubili svoja radna mjesta. &lt;BR&gt;&lt;BR&gt;Svrha ove knjige je podstaći raspravu o stalnom povećanju birokratskih zahtjeva Danske o isplati takvih naknada&quot;, kazao je predstavnik Fonda Simon Bauer. &lt;BR&gt;&lt;BR&gt;Još prije pedeset godina u Danskoj je zakonom uređeno plaćanje naknada za nezaposlene, a knjiga je tada imala 421 stranicu. Do 2000. godine broj stranica se povećao na 17.000, a još 7.000 stranica dodato je u ovom vijeku. &lt;BR&gt;&lt;BR&gt;Iz Fonda je objavljeno da se nadaju da će njihova knjiga ući i u Guinnessovu knjigu rekorda. &lt;BR&gt;&lt;BR&gt;&lt;/SPAN&gt;&lt;/STRONG&gt;</description>
			<content:encoded>&lt;STRONG&gt;&lt;SPAN style=&quot;FONT-SIZE: 10pt&quot;&gt;U Danskoj će uskoro biti objavljena najdeblja knjiga na svijetu, čiji je broj stranica čak 23.675. Knjiga će biti objavljena u izdanju državnog Osiguravajućeg fonda za osiguranje od nezaposlenosti. &lt;BR&gt;&lt;BR&gt;Na ukupno 23.675 stranica čitaoci će moći naučiti sve o pravilima i propisima pod kojima se troše &lt;BR&gt;sredstva u Danskoj koja su dodijeljena u korist onih koji su izgubili svoja radna mjesta. &lt;BR&gt;&lt;BR&gt;Svrha ove knjige je podstaći raspravu o stalnom povećanju birokratskih zahtjeva Danske o isplati takvih naknada&quot;, kazao je predstavnik Fonda Simon Bauer. &lt;BR&gt;&lt;BR&gt;Još prije pedeset godina u Danskoj je zakonom uređeno plaćanje naknada za nezaposlene, a knjiga je tada imala 421 stranicu. Do 2000. godine broj stranica se povećao na 17.000, a još 7.000 stranica dodato je u ovom vijeku. &lt;BR&gt;&lt;BR&gt;Iz Fonda je objavljeno da se nadaju da će njihova knjiga ući i u Guinnessovu knjigu rekorda. &lt;BR&gt;&lt;BR&gt;&lt;/SPAN&gt;&lt;/STRONG&gt;</content:encoded>
			<link>https://bkckopenhagen.ucoz.com/blog/danska_objavljuje_najdeblju_knjigu_na_svijetu/2012-03-17-30</link>
			<dc:creator>admin</dc:creator>
			<guid>https://bkckopenhagen.ucoz.com/blog/danska_objavljuje_najdeblju_knjigu_na_svijetu/2012-03-17-30</guid>
			<pubDate>Sat, 17 Mar 2012 08:35:41 GMT</pubDate>
		</item>
		<item>
			<title>Izrađen najveći  Kur&apos;an na svijetu u Avganistanu</title>
			<description>&lt;DIV align=center&gt;&lt;!--IMG1--&gt;&lt;img alt=&quot;&quot; style=&quot;margin:0;padding:0;border:0;&quot; src=&quot;http://bkckopenhagen.ucoz.com/_bl/0/49243306.jpg&quot; align=&quot;&quot; /&gt;&lt;!--IMG1--&gt;&lt;/DIV&gt;
&lt;DIV&gt;&lt;SPAN style=&quot;FONT-SIZE: 10pt&quot;&gt;Afganistanski kaligraf Mohammad Sabir Khedri pet je godina izrađivao najveći svjetski Kur&apos;an, u pokušaju da pokaže svijetu da su afganistansko bogato kulturno nasljeđe i tradicija pretrpjeli veliku štetu, ali da nisu uništeni tokom 30 godina rata. &lt;BR&gt;Raskošna knjiga ima stranice veličine 2,28 metara puta 1,55 metara, a afganistansko Ministarstvo za vjerske poslove potvrdilo je da je da se radi o najvećem Kur&apos;anu na svijetu. &lt;BR&gt;&lt;BR&gt;Dosad je tu titulu imao Kur&apos;an sa stranicama od dva i jednog i pol metra iz ruskog Tatarstana. &lt;BR&gt;&lt;BR&gt;Afganistanski Kur&apos;an težak je 500 kilograma i ima 2218 stranica, a na njegovu izradu je utrošeno pola miliona dolara. Uvezen je u kožu 21 koze. &lt;BR&gt;&lt;BR&gt;Mohammad Sabir Khedri radio je na dizajnu Kur&apos;ana zajedno sa devet studenata. Knjigu je dovršio prije dvije god...</description>
			<content:encoded>&lt;DIV align=center&gt;&lt;!--IMG1--&gt;&lt;img alt=&quot;&quot; style=&quot;margin:0;padding:0;border:0;&quot; src=&quot;http://bkckopenhagen.ucoz.com/_bl/0/49243306.jpg&quot; align=&quot;&quot; /&gt;&lt;!--IMG1--&gt;&lt;/DIV&gt;
&lt;DIV&gt;&lt;SPAN style=&quot;FONT-SIZE: 10pt&quot;&gt;Afganistanski kaligraf Mohammad Sabir Khedri pet je godina izrađivao najveći svjetski Kur&apos;an, u pokušaju da pokaže svijetu da su afganistansko bogato kulturno nasljeđe i tradicija pretrpjeli veliku štetu, ali da nisu uništeni tokom 30 godina rata. &lt;BR&gt;Raskošna knjiga ima stranice veličine 2,28 metara puta 1,55 metara, a afganistansko Ministarstvo za vjerske poslove potvrdilo je da je da se radi o najvećem Kur&apos;anu na svijetu. &lt;BR&gt;&lt;BR&gt;Dosad je tu titulu imao Kur&apos;an sa stranicama od dva i jednog i pol metra iz ruskog Tatarstana. &lt;BR&gt;&lt;BR&gt;Afganistanski Kur&apos;an težak je 500 kilograma i ima 2218 stranica, a na njegovu izradu je utrošeno pola miliona dolara. Uvezen je u kožu 21 koze. &lt;BR&gt;&lt;BR&gt;Mohammad Sabir Khedri radio je na dizajnu Kur&apos;ana zajedno sa devet studenata. Knjigu je dovršio prije dvije godine, te sve do sada čuvao tajnu, prenosi Hina. Nakon što su dovršene prostorije kulturnog centra u Kabulu u kojemu će Kur&apos;an bit pohranjen, povjerio je vijest javnosti. &lt;BR&gt;&lt;/SPAN&gt;&lt;BR&gt;&lt;BR&gt;&lt;/DIV&gt;</content:encoded>
			<link>https://bkckopenhagen.ucoz.com/blog/izraden_najveci_kur_39_an_na_svijetu_u_avganistanu/2012-02-14-29</link>
			<dc:creator>admin</dc:creator>
			<guid>https://bkckopenhagen.ucoz.com/blog/izraden_najveci_kur_39_an_na_svijetu_u_avganistanu/2012-02-14-29</guid>
			<pubDate>Tue, 14 Feb 2012 19:03:02 GMT</pubDate>
		</item>
		<item>
			<title>Ministar obrazovanja BiH u posjeti Danskoj 01.02.2012</title>
			<description>&lt;DIV&gt;&lt;BR&gt;&lt;SPAN style=&quot;FONT-SIZE: 14pt&quot;&gt;&lt;!--IMG1--&gt;&lt;img alt=&quot;&quot; style=&quot;margin:0;padding:0;border:0;&quot; src=&quot;http://bkckopenhagen.ucoz.com/_bl/0/33462463.jpg&quot; align=&quot;&quot; /&gt;&lt;!--IMG1--&gt;&lt;/SPAN&gt;&lt;/DIV&gt;
&lt;DIV&gt;&lt;SPAN style=&quot;FONT-SIZE: 14pt&quot;&gt;&lt;/SPAN&gt;&lt;SPAN style=&quot;FONT-SIZE: 14pt&quot;&gt;Federalni ministar obrazovanja i naukeDamir&amp;nbsp;&amp;nbsp; Mašić susreo se u Kopenhagenu s ambasadorom Bosne i Hercegovine u Kraljevini Danskoj Kemalom Muftićem te predstavnicima bosanskohercegovačkih udruženja studenata i bosanskohercegovačkim građanima u toj zemlji, saopćeno je iz Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke. &lt;BR&gt;Na sastanku upriličenom u Ambasadi Bosne i Hercegovine posebno je razgovarano o neophodnosti definiranja bilateralnog sporazuma za saradnju u oblasti obrazovanja i nauke između Bosne i Hercegovine i Danske. &lt;BR&gt;Također, udruženja su iskazala potrebu za prilagođavanjem i osiguravanjem adekvatnih udžbenika za bosanskohercegovačku djecu, kako u Danskoj tako i u inostranstvu generalno. &lt;BR&gt;Ministar Mašić u Ko...</description>
			<content:encoded>&lt;DIV&gt;&lt;BR&gt;&lt;SPAN style=&quot;FONT-SIZE: 14pt&quot;&gt;&lt;!--IMG1--&gt;&lt;img alt=&quot;&quot; style=&quot;margin:0;padding:0;border:0;&quot; src=&quot;http://bkckopenhagen.ucoz.com/_bl/0/33462463.jpg&quot; align=&quot;&quot; /&gt;&lt;!--IMG1--&gt;&lt;/SPAN&gt;&lt;/DIV&gt;
&lt;DIV&gt;&lt;SPAN style=&quot;FONT-SIZE: 14pt&quot;&gt;&lt;/SPAN&gt;&lt;SPAN style=&quot;FONT-SIZE: 14pt&quot;&gt;Federalni ministar obrazovanja i naukeDamir&amp;nbsp;&amp;nbsp; Mašić susreo se u Kopenhagenu s ambasadorom Bosne i Hercegovine u Kraljevini Danskoj Kemalom Muftićem te predstavnicima bosanskohercegovačkih udruženja studenata i bosanskohercegovačkim građanima u toj zemlji, saopćeno je iz Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke. &lt;BR&gt;Na sastanku upriličenom u Ambasadi Bosne i Hercegovine posebno je razgovarano o neophodnosti definiranja bilateralnog sporazuma za saradnju u oblasti obrazovanja i nauke između Bosne i Hercegovine i Danske. &lt;BR&gt;Također, udruženja su iskazala potrebu za prilagođavanjem i osiguravanjem adekvatnih udžbenika za bosanskohercegovačku djecu, kako u Danskoj tako i u inostranstvu generalno. &lt;BR&gt;Ministar Mašić u Kopenhagen je otputovao na poziv danskog ministra visokog obrazovanja, nauke i inovacija Mortena Østergaarda da bi učestvovao u radu Konferencije ministara obrazovanja i nauke Evropske unije i neformalnog konkurencijskog vijeća. &lt;BR&gt;Tokom konferencije, koja se organizuje povodom početka danskog predsjedavanja Evropskom unijom, razmatrat će se trenutno stanje i razvoj nauke i visokog obrazovanja u kontekstu aktuelnih društvenih izazova. &lt;BR&gt;Uz planirane bilateralne susrete s ministrima obrazovanja i nauke zemalja Evropske unije, ministar Mašić iskoristit će boravak u Kopenhagenu i za razgovore s kolegama iz regije tokom kojih će biti razmotrene mogućnosti za uspostavljanje i unapređenje saradnje, s posebnim fokusom na jačanje konkurentnosti u obrazovanju. &lt;BR&gt;&lt;/DIV&gt;&lt;/SPAN&gt;</content:encoded>
			<link>https://bkckopenhagen.ucoz.com/blog/ministar_obrazovanja_bih_u_posjeti_danskoj_01_02_2012/2012-02-02-26</link>
			<dc:creator>admin</dc:creator>
			<guid>https://bkckopenhagen.ucoz.com/blog/ministar_obrazovanja_bih_u_posjeti_danskoj_01_02_2012/2012-02-02-26</guid>
			<pubDate>Thu, 02 Feb 2012 12:28:36 GMT</pubDate>
		</item>
		<item>
			<title>Najbolji ambasador BiH svih vremena</title>
			<description>&lt;DIV align=center&gt;&lt;STRONG&gt;&lt;SPAN style=&quot;FONT-SIZE: 12pt&quot;&gt;&lt;SPAN style=&quot;COLOR: #ffa500&quot;&gt;&lt;!--IMG2--&gt;&lt;img alt=&quot;&quot; style=&quot;margin:0;padding:0;border:0;&quot; src=&quot;http://bkckopenhagen.ucoz.com/_bl/0/80537839.jpg&quot; align=&quot;&quot; /&gt;&lt;!--IMG2--&gt;&lt;/SPAN&gt;&lt;/SPAN&gt;&lt;/STRONG&gt;&lt;/DIV&gt;
&lt;DIV align=left&gt;&lt;STRONG&gt;&lt;SPAN style=&quot;FONT-SIZE: 12pt&quot;&gt;&lt;SPAN style=&quot;COLOR: #ffa500&quot;&gt;Sead Maslo, direktor Agencije za državnu službu FBiH&lt;/SPAN&gt;: Bivši diplomata u kadrovskoj politici &lt;BR&gt;Sead Maslo na mjestu direktora Agencija za državnu službu Federacije BiH nalazi se od jula 2010. godine. Rođen je 04. novembra 1958. godine, a diplomirao je na Pravnom fakultetu Univerzitet Džemal Bijedić u Mostaru. Postdiplomski studij pohađao je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, na Katedri za međunarodno i državno javno pravo. Danas se nalazi na čelu Agencije koja zapošljava državne službenika na zahtjev organa državne službe FBiH, organizira stručna obrazovanja i usavršavanja zaposlenika u državnim institucijama. U svom obraćanju javnosti Ma...</description>
			<content:encoded>&lt;DIV align=center&gt;&lt;STRONG&gt;&lt;SPAN style=&quot;FONT-SIZE: 12pt&quot;&gt;&lt;SPAN style=&quot;COLOR: #ffa500&quot;&gt;&lt;!--IMG2--&gt;&lt;img alt=&quot;&quot; style=&quot;margin:0;padding:0;border:0;&quot; src=&quot;http://bkckopenhagen.ucoz.com/_bl/0/80537839.jpg&quot; align=&quot;&quot; /&gt;&lt;!--IMG2--&gt;&lt;/SPAN&gt;&lt;/SPAN&gt;&lt;/STRONG&gt;&lt;/DIV&gt;
&lt;DIV align=left&gt;&lt;STRONG&gt;&lt;SPAN style=&quot;FONT-SIZE: 12pt&quot;&gt;&lt;SPAN style=&quot;COLOR: #ffa500&quot;&gt;Sead Maslo, direktor Agencije za državnu službu FBiH&lt;/SPAN&gt;: Bivši diplomata u kadrovskoj politici &lt;BR&gt;Sead Maslo na mjestu direktora Agencija za državnu službu Federacije BiH nalazi se od jula 2010. godine. Rođen je 04. novembra 1958. godine, a diplomirao je na Pravnom fakultetu Univerzitet Džemal Bijedić u Mostaru. Postdiplomski studij pohađao je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, na Katedri za međunarodno i državno javno pravo. Danas se nalazi na čelu Agencije koja zapošljava državne službenika na zahtjev organa državne službe FBiH, organizira stručna obrazovanja i usavršavanja zaposlenika u državnim institucijama. U svom obraćanju javnosti Maslo ističe da je njihova misija &quot;promovirati najviše etičke standarde u radu državnih službenika kroz stalnu edukaciju i obuku te modernizirati praksu menadžmenta ljudskih potencijala kako bi se postigla veća efikasnost i motiviranost državnih službenika&quot;. Također, zalažu se za &quot;moderan model upravljanja ljudskim resursima, prevazilaženjem birokratizma i administrativnih prepreka&quot;. Pored redovnih poslova, Sead Maslo obavlja dužnost potpredsjednika Upravnog odbora Centra za informiranje i priznavanje dokumenata iz oblasti visokog obrazovanja BiH u Mostaru. Bio je član Zakonodavno-pravne komisije Parlamenta FBiH te predsjednik Izborne komisije Grada Mostara. Radio je kao savjetnik za upravu i javnu administraciju u Savezu općina i gradova Federacije BiH. Kako navodi u biografiji, bio je i predsjednik Upravnog odbora Gimnazije Mostar, član Upravni odbor Fakulteta za poslovni menadžment i Univerziteta u Mostaru. Od projekata izdvaja saradnju Općine Vejle (Danska) i Grada Mostara na području razvoja organizacije i unapređenja rada gradske administarcije (2001.-2004.) i Jačanje kapaciteta lokalnih vlasti i uloge Saveza općina i gradova FBiH u saradnji sa Asocijacijom lokalnih vlasti Holandije VNG (2003.-2004.). Govori engleski i danski.&lt;/SPAN&gt;&lt;/STRONG&gt;&lt;/DIV&gt;
&lt;P&gt;
&lt;HR&gt;

&lt;P&gt;&lt;/P&gt;
&lt;DIV align=center&gt;&lt;!--IMG1--&gt;&lt;a href=&quot;http://bkckopenhagen.ucoz.com/_bl/0/60469696.jpg&quot; target=&quot;_blank&quot; title=&quot;Click to view in full size...&quot;&gt;&lt;img alt=&quot;&quot; style=&quot;margin:0;padding:0;border:0;&quot; src=&quot;http://bkckopenhagen.ucoz.com/_bl/0/s60469696.jpg&quot; align=&quot;&quot; /&gt;&lt;/a&gt;&lt;!--IMG1--&gt;&lt;/DIV&gt;
&lt;DIV&gt;Pekinški tim je analizirao rezultate 14 istraživanja &lt;BR&gt;Pijenje zelenog čaja smanjuje nivo tzv. lošeg holesterola, a nivo tzv. dobrog holesterola ostavlja nepromijenjenim, poručuju kineski stručnjaci s Medicinskog fakulteta u Pekingu. To je možda jedan od razloga što se ovaj čaj dovodi u vezi s manjim rizikom od srčanih bolesti, prenijela je novinska agencija Rojters. &lt;BR&gt;&lt;BR&gt;Pekinški tim je analizirao rezultate 14 istraživanja tokom kojih su učesnici redovno konzumirali zeleni čaj ili ekstrakt tog čaja tokom tri nedelje do tri mjeseca. &lt;BR&gt;&lt;BR&gt;Ovaj čaj je u prosjeku smanjivao nivo lošeg - LDL holesterola (holesterola niske gustine) za 2,2 mg/dL (miligrama po decilitru krvi), odnosno za nešto ispod dva posto. &lt;BR&gt;&lt;BR&gt;&lt;/DIV&gt;</content:encoded>
			<link>https://bkckopenhagen.ucoz.com/blog/zeleni_caj_smanjuje_holesterol/2011-07-23-24</link>
			<dc:creator>admin</dc:creator>
			<guid>https://bkckopenhagen.ucoz.com/blog/zeleni_caj_smanjuje_holesterol/2011-07-23-24</guid>
			<pubDate>Sat, 23 Jul 2011 11:09:52 GMT</pubDate>
		</item>
		<item>
			<title>”Genije Europe” iz Sanice Gornje</title>
			<description>&lt;DIV&gt;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&lt;!--IMG1--&gt;&lt;a href=&quot;http://bkckopenhagen.ucoz.com/_bl/0/73186768.gif&quot; target=&quot;_blank&quot; title=&quot;Click to view in full size...&quot;&gt;&lt;img alt=&quot;&quot; style=&quot;margin:0;padding:0;border:0;&quot; src=&quot;http://bkckopenhagen.ucoz.com/_bl/0/s73186768.jpg&quot; align=&quot;&quot; /&gt;&lt;/a&gt;&lt;!--IMG1--&gt;&lt;BR&gt;&lt;SPAN style=&quot;FONT-FAMILY: Century Gothic; COLOR: #9400d3; FONT-SIZE: 14pt&quot;&gt;Ejub&lt;/SPAN&gt; Karadžić izumio luster za prečišćavanje zraka, za koji je osvojio veliku nagradu na &quot;Prvom međunarodnom sajmu inovatora u Sloveniji” 2009.&amp;nbsp;Ejub je osvojio sedam medalja, među njima Veliku nagradu za najbolju ideju na &quot;Prvoj međunarodnoj izložbi inovacija u Sloveniji”, koja je održana u Celju 2009. za već spomenuti sobni prečistač zraka i zlatnu medalju za tu istu in...</description>
			<content:encoded>&lt;DIV&gt;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&lt;!--IMG1--&gt;&lt;a href=&quot;http://bkckopenhagen.ucoz.com/_bl/0/73186768.gif&quot; target=&quot;_blank&quot; title=&quot;Click to view in full size...&quot;&gt;&lt;img alt=&quot;&quot; style=&quot;margin:0;padding:0;border:0;&quot; src=&quot;http://bkckopenhagen.ucoz.com/_bl/0/s73186768.jpg&quot; align=&quot;&quot; /&gt;&lt;/a&gt;&lt;!--IMG1--&gt;&lt;BR&gt;&lt;SPAN style=&quot;FONT-FAMILY: Century Gothic; COLOR: #9400d3; FONT-SIZE: 14pt&quot;&gt;Ejub&lt;/SPAN&gt; Karadžić izumio luster za prečišćavanje zraka, za koji je osvojio veliku nagradu na &quot;Prvom međunarodnom sajmu inovatora u Sloveniji” 2009.&amp;nbsp;Ejub je osvojio sedam medalja, među njima Veliku nagradu za najbolju ideju na &quot;Prvoj međunarodnoj izložbi inovacija u Sloveniji”, koja je održana u Celju 2009. za već spomenuti sobni prečistač zraka i zlatnu medalju za tu istu inovaciju, te srebrnu medalju za &quot;reciklator plinova nastalih izgaranjem raznih goriva” u motornim vozilima, u pećima itd. &lt;BR&gt;Dodaje da BiH ima isti pehar koji je Nikola Tesla dobio i koji stoji u New Yorku. Vrlo je ponosan na svoju domovinu i sve što radi - radi u ime nje BiH.&lt;/DIV&gt;</content:encoded>
			<link>https://bkckopenhagen.ucoz.com/blog/2011-06-05-23</link>
			<dc:creator>admin</dc:creator>
			<guid>https://bkckopenhagen.ucoz.com/blog/2011-06-05-23</guid>
			<pubDate>Sun, 05 Jun 2011 08:32:10 GMT</pubDate>
		</item>
		<item>
			<title>Zanimljivosti Kraljevine Danske</title>
			<description>&lt;DIV&gt;&lt;STRONG&gt;&lt;SPAN style=&quot;FONT-SIZE: 10pt&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/SPAN&gt;&lt;/STRONG&gt;&lt;/DIV&gt;
&lt;DIV&gt;&lt;STRONG&gt;&lt;SPAN style=&quot;FONT-SIZE: 10pt&quot;&gt;Danska je smještena na jednom poluotoku i mnogo otoka, stoga dužina obale ove zemlje prelazi 7300 km. Danska je bila prva skandinavska zemlja koja je postala članicom Europske unije. &lt;BR&gt;&lt;BR&gt;Površina: 43 069 km² &lt;BR&gt;Državno ustrojstvo: ustavna monarhija &lt;BR&gt;Državna osnova: oko 950. godine &lt;BR&gt;Teritoriji: Grenland, O. Faeroerne &lt;BR&gt;Valuta: danska kruna (krone) &lt;BR&gt;Broj stanovnika: 5 220 000 &lt;BR&gt;Gustoća naseljenosti: 123 st/km² &lt;BR&gt;Službeni jezik: danski &lt;BR&gt;Religija: evangeličko – luteranska crkva 91%, rimokatolici 2%, ostali (uključujući ateiste) 7% &lt;BR&gt;&lt;BR&gt;ZANIMLJIVOSTI&lt;/SPAN&gt;&lt;/STRONG&gt;&lt;/DIV&gt;
&lt;DIV&gt;&lt;STRONG&gt;&lt;SPAN style=&quot;FONT-SIZE: 10pt&quot;&gt;&amp;nbsp;Izumitelj LEGO kocki je stolar Ole Kirk Christiansen. Otvara svoju tvornicu drvenih igračaka 1932. godine, a ime LEGO osmislio je 1934. godine kao složenicu dviju danskih riječi &apos;&apos; leg godt &apos;&apos; u slobodnom prijevodu &apos;&apos;igraj dobro&apos;&apos;. Nije...</description>
			<content:encoded>&lt;DIV&gt;&lt;STRONG&gt;&lt;SPAN style=&quot;FONT-SIZE: 10pt&quot;&gt;&amp;nbsp;&lt;/SPAN&gt;&lt;/STRONG&gt;&lt;/DIV&gt;
&lt;DIV&gt;&lt;STRONG&gt;&lt;SPAN style=&quot;FONT-SIZE: 10pt&quot;&gt;Danska je smještena na jednom poluotoku i mnogo otoka, stoga dužina obale ove zemlje prelazi 7300 km. Danska je bila prva skandinavska zemlja koja je postala članicom Europske unije. &lt;BR&gt;&lt;BR&gt;Površina: 43 069 km² &lt;BR&gt;Državno ustrojstvo: ustavna monarhija &lt;BR&gt;Državna osnova: oko 950. godine &lt;BR&gt;Teritoriji: Grenland, O. Faeroerne &lt;BR&gt;Valuta: danska kruna (krone) &lt;BR&gt;Broj stanovnika: 5 220 000 &lt;BR&gt;Gustoća naseljenosti: 123 st/km² &lt;BR&gt;Službeni jezik: danski &lt;BR&gt;Religija: evangeličko – luteranska crkva 91%, rimokatolici 2%, ostali (uključujući ateiste) 7% &lt;BR&gt;&lt;BR&gt;ZANIMLJIVOSTI&lt;/SPAN&gt;&lt;/STRONG&gt;&lt;/DIV&gt;
&lt;DIV&gt;&lt;STRONG&gt;&lt;SPAN style=&quot;FONT-SIZE: 10pt&quot;&gt;&amp;nbsp;Izumitelj LEGO kocki je stolar Ole Kirk Christiansen. Otvara svoju tvornicu drvenih igračaka 1932. godine, a ime LEGO osmislio je 1934. godine kao složenicu dviju danskih riječi &apos;&apos; leg godt &apos;&apos; u slobodnom prijevodu &apos;&apos;igraj dobro&apos;&apos;. Nije mogao ni sanjati kakav će uspjeh postići njegov izum! &lt;BR&gt;&lt;/SPAN&gt;&lt;/STRONG&gt;&lt;STRONG&gt;&lt;SPAN style=&quot;FONT-SIZE: 10pt&quot;&gt;&lt;BR&gt;Trideset godina je ovaj&amp;nbsp;danski tesar osmišljao Lego kocke. Park Legoland je selo za igru napravljeno od 35 milijuna plastičnih kocaka. &lt;BR&gt;&lt;BR&gt;Po broju osobnih automobila Danska je na dnu europske ljestvice. S brojnim i dobrim biciklističkim stazama potiče se biciklizam, a Kopenhagen je bio prva svjetska metropola koja je dobila pješačku zonu. &lt;BR&gt;&lt;BR&gt;Danska ima dvostruko više svinja nego ljudi, a slanina je važan izvozni proizvod. Danski seljaci proizvedu triput više hrane no što je potrebno da se zadovolje prehrambene potrebe čitave zemlje. &lt;BR&gt;&lt;BR&gt;MALA SIRENA &lt;BR&gt;&lt;BR&gt;Edvard Eriksen (1876. – 1959.) isklesao je 1913. godine sirenu iz bajke Hanska C. Andersena, koja danas stoji na ulazu u luku Kopenhagena. Njezinu se glavu moralo nekoliko puta ponovno postavljati.&lt;/SPAN&gt;&lt;/STRONG&gt;&lt;/DIV&gt;
&lt;DIV&gt;&lt;STRONG&gt;&lt;SPAN style=&quot;FONT-SIZE: 10pt&quot;&gt;Geslo Danske-Guds hjælp, Folkets kærlighed, Danmarks styrke - Božja pomoć, ljubav ljudi, snaga Danske Lego kocke su jedne od najpoznatijih igračaka na svijetu. &lt;/SPAN&gt;&lt;/STRONG&gt;&lt;/DIV&gt;
&lt;DIV&gt;&lt;STRONG&gt;&lt;SPAN style=&quot;FONT-SIZE: 10pt&quot;&gt;Proizvode se upravo u Danskoj gdje postoji i Legoland, čitav grad napravljen od lego kockica! &lt;/SPAN&gt;&lt;/STRONG&gt;&lt;/DIV&gt;
&lt;DIV&gt;&lt;STRONG&gt;&lt;SPAN style=&quot;FONT-SIZE: 10pt&quot;&gt;Grenland, najveći otok na svijetu pripada upravo Danskoj. Međutim, Danska time nema neku preveliku privilegiju, budući da teritorij Grenlanda nije previše iskoristiv. Tamo je samo led, kao na sjevernom polu.&lt;/SPAN&gt;&lt;/STRONG&gt;&lt;/DIV&gt;
&lt;DIV&gt;&lt;STRONG&gt;&lt;SPAN style=&quot;FONT-SIZE: 10pt&quot;&gt;&amp;nbsp;Zoološki vrt u Kopenhagenu jedan je od najstarijih zooloških vrtova u Europi. Osnovan je 1859. U početku su od životinja imali samo orlove, piliće, patke, sove, zečeve, lisicu, tuljana u kadi i kornjaču.&lt;/SPAN&gt;&lt;/STRONG&gt;&lt;/DIV&gt;
&lt;DIV&gt;&lt;STRONG&gt;&lt;SPAN style=&quot;FONT-SIZE: 10pt&quot;&gt;&amp;nbsp;Danska proizvede najviše žitarica na svijetu po km2. Danska je potpuno nizinska zemlja, te gotovo niti nema točke više od 200m nadmorske visine.&lt;/SPAN&gt;&lt;/STRONG&gt;&lt;/DIV&gt;
&lt;DIV&gt;&lt;STRONG&gt;&lt;SPAN style=&quot;FONT-SIZE: 10pt&quot;&gt;&amp;nbsp;Danska ima 71420 km cesta, od toga 786 km autoceste, 2865 željezničkih pruga i 13 aerodroma s redovitim prometom. &lt;/SPAN&gt;&lt;/STRONG&gt;&lt;/DIV&gt;
&lt;DIV&gt;&lt;STRONG&gt;&lt;SPAN style=&quot;FONT-SIZE: 10pt&quot;&gt;Tivoli garden je najveći zabavni park u Danskoj nastao 1843. 1944. nacisti su pokušali slomiti Dancima duh tako što su palili zgrade Tivoli gardena, no nakon par tjedana on je bio obnovljen. &lt;/SPAN&gt;&lt;/STRONG&gt;&lt;/DIV&gt;
&lt;DIV&gt;&lt;STRONG&gt;&lt;SPAN style=&quot;FONT-SIZE: 10pt&quot;&gt;Vjerojatno najpoznatiji Danac je pisac dječjih bajki Hans Christian Andersen, rođen u mjestu Odense, 1805. godine&lt;/SPAN&gt;&lt;/STRONG&gt;&lt;/DIV&gt;</content:encoded>
			<link>https://bkckopenhagen.ucoz.com/blog/2011-06-04-22</link>
			<dc:creator>admin</dc:creator>
			<guid>https://bkckopenhagen.ucoz.com/blog/2011-06-04-22</guid>
			<pubDate>Sat, 04 Jun 2011 19:33:10 GMT</pubDate>
		</item>
		<item>
			<title>HISTORIJA DANSKE</title>
			<description>&lt;P&gt;&lt;BR&gt;&lt;STRONG&gt;&lt;SPAN style=&quot;FONT-SIZE: 12pt&quot;&gt;Porijeklo Danske izgubljeno je još u pretpovijesti. Prije nego što su je nastanili Skandinavci, Danska je bila dom Keltima, što je potvrđeno otkrićima ritualnih močvarnih ubojstava i pogreba. Najstarije dansko pismo potječe iz 7. stoljeća, kada je nastao i novi runski alfabet. Najstariji grad je Ribe koji datira iz 810. godine. Sve do 11. stoljeća Danci su bili poznati kao Vikinzi, zajedno s Norvežanima i Šveđanima, koji su kolonizirali, napadali i trgovali u svim dijelovima Europe. Mnogi arheolozi i povijesničari vjeruju da su Vikinzi otkrili Ameriku na svojim putovanjima od Skandinavije, preko Islanda, zatim do Grenlanda i na kraju do Amerike. Smatra se da su Danci naselili Jylland već u 7. stoljeću te do 11. st. uspostavili jaku državu. Godine 826. dolaskom Ansgara počelo je pokrštavanje. Danski kralj Sven Gabelbart je 1013. osvojio dijelove Engleske a njegov sin Knut Veliki 1028. i Norvešku. U različitim dobima kralj Danske je vladao dij...</description>
			<content:encoded>&lt;P&gt;&lt;BR&gt;&lt;STRONG&gt;&lt;SPAN style=&quot;FONT-SIZE: 12pt&quot;&gt;Porijeklo Danske izgubljeno je još u pretpovijesti. Prije nego što su je nastanili Skandinavci, Danska je bila dom Keltima, što je potvrđeno otkrićima ritualnih močvarnih ubojstava i pogreba. Najstarije dansko pismo potječe iz 7. stoljeća, kada je nastao i novi runski alfabet. Najstariji grad je Ribe koji datira iz 810. godine. Sve do 11. stoljeća Danci su bili poznati kao Vikinzi, zajedno s Norvežanima i Šveđanima, koji su kolonizirali, napadali i trgovali u svim dijelovima Europe. Mnogi arheolozi i povijesničari vjeruju da su Vikinzi otkrili Ameriku na svojim putovanjima od Skandinavije, preko Islanda, zatim do Grenlanda i na kraju do Amerike. Smatra se da su Danci naselili Jylland već u 7. stoljeću te do 11. st. uspostavili jaku državu. Godine 826. dolaskom Ansgara počelo je pokrštavanje. Danski kralj Sven Gabelbart je 1013. osvojio dijelove Engleske a njegov sin Knut Veliki 1028. i Norvešku. U različitim dobima kralj Danske je vladao dijelovima Engleske i Irske, Norveškom, Švedskom, Finskom, Islandom, Francuskom, naročito Normandijom i dijelovima Djevičanskih otoka, Trankebarom u Indiji, dijelovima obala Baltičkog mora i današnjom sjevernom Njemačkom. Za vladavine kraljice Margarete I. (1387.-1412.) pod danskom su se vlašću u Kalmarskoj uniji 1397. godine, ujedinile Danska, Norveška i Švedska. Švedska se pobunila 1523. i osamostalila. Scania, Blekinge i Halland su bili dijelovi Danske većim dijelom njene rane povijesti, ali su potpali pod švedsku vlast 1658. godine. Savez s Norveškom raskinut je 1814. godine, kada je Norveška ušla u novi savez sa Švedskom, sve do 1905. godine. Danski liberalni i nacionalni pokret postao je značajan 1830-ih godina i poslije europskih revolucija 1848. godine Danska postaje ustavna monarhija 5.&amp;nbsp;juna 1849.&lt;/SPAN&gt;&lt;/STRONG&gt;&lt;/P&gt;</content:encoded>
			<link>https://bkckopenhagen.ucoz.com/blog/akcija_mrav_2011_700_volontera_iz_42_zemlje_stize_u_dolinu_piramida/2011-06-04-20</link>
			<dc:creator>admin</dc:creator>
			<guid>https://bkckopenhagen.ucoz.com/blog/akcija_mrav_2011_700_volontera_iz_42_zemlje_stize_u_dolinu_piramida/2011-06-04-20</guid>
			<pubDate>Sat, 04 Jun 2011 19:24:25 GMT</pubDate>
		</item>
	</channel>
</rss>