Bosanski kulturni centar i Džema'at Kopenhagen

Site menu
Our poll
ocjenite stranicu to nam pomazemo da opstanemo
Total of answers: 147
Chat Box
200
Statistics

ukupno online 1
gosti 1
korisnik 0

 

Povelja Kulina bana

Rezultat slika za povelja kulina bana  

 
Povelja Kulina bana

Povelja bosanskog bana Kulina je najstariji dosad pronađeni očuvani bosanski državni dokument i jedan od najznačajnijih dokumenata bosanskohercegovačke povijesti. Napisana je 29. kolovoza 1189. godine bosančicom na jeziku u kojem preteže hrvatski jezik štokavskoga narječja nad crkvenoslavenskim, s dijelovima na latinici napisanima latinskim jezikom, i kao takva zaslužuje pozornost ne samo kod povjesničara, nego i jezikoslovaca. Njome je tadašnji bosanski vladar Kulin ban, koji ju je napisao dubrovačkom knezu Gervasiusu ili Krvašu, regulirao trgovačke odnose između Bosne i Dubrovnika, dajući dubrovačkim trgovcima slobodu trgovanja u Bosni bez ikakvih nadoknada. To je prvi diplomatski dokument izdan od strane jednog bosanskog vladara vladaru, tj. knezu druge države.Prevod povelje glasi:

U ime oca i sina i svetog duha. Ja, ban bosanski Kulin, obećavam Tebi kneže Krvašu i svim građanima Dubrovčanima pravim Vam prijateljem biti od sada i dovijeka. I pravicu držati sa Vama i pravo povjerenje, dokle budem živ.

Svi Dubrovčani koji hode kuda ja vladam, trgujući, gdje god se žele kretati, gdje god koji hoće, s pravim povjerenjem i pravim srcem, bez ikakve zlobe, a šta mi ko da svojom voljom kao poklon. Neće im biti od mojih časnika sile, i dokle u mene budu, davat ću im pomoć kao i sebi, koliko se može, bez ikakve zle primisli.

TO JE MOJA BOSNA I HERCEGOVINA!

Administrativna podjela: BiH je administrativno podijeljena na dva entiteta: Federacija Bosne i Hercegovine (FBiH) i Republika Srpska (RS) i Brčko Distrikt
Struktura:

FBiH je administrativno podijeljena na 10 kantona. Kantoni su podijeljeni na općine. Na području FBiH je 79 općina. RS je administrativno podijeljena na 63 općine. Grad Brčko je zasebna administrativna jedinica - Distrikt.

Konstitucija: Daytonski sporazum, potpisan 14. decembra 1995, uključio je novu konstituciju koja je sada na snazi;
svaki od entiteta također ima vlastitu konstituciju.
Valuta: Konvertibilna marka (KM)
Šifra valute: BAM
Kurs valute: KM za € - 1,95583

Lokacija: Jugoistočna Evropa, Balkanski poluotok, na sjeveru, zapadu i jugoistoku graniči sa Republikom Hrvatskom, na istoku sa Republikom Srbijom, a na jugoistoku sa Crnom Gorom. Bosna i Hercegovina ima izlaz na Jadransko more.
Geografske koordinate: 44˚16'30'' sjever, 42˚33'00'' jug, 44˚03'00'' istok, 44˚49'30'' zapad
Površina: 51.209,00 km²
Najniža tačka: Nulta kota na obali Jadranskog mora, grad Neum
Najviša tačka: Najviši planinski vrh Maglić, 2386 m
Stanovništvo: 3,8 miliona (2003. godina), 3.843.126 - procjena od 30.06.2010. godine 
Glavni grad: Sarajevo
Drugi veći gradovi: Tuzla, Zenica, Banja Luka, Mostar i Doboj

 Rezultat slika za fojnicka ahdnama originalFojnička ahdnama iz 1463. godine

 

Fojnička ahdnama iz 1463. godine

Predstavlja izuzetan instrument pravne zaštite drugačijeg, u skladu sa tolerantnim stavom muslimanske države prema pripadnicima krščanskih vjerskih zajednica.Ovakvih dokumenata u to doba u Evropi nema.
Datum: 28.05.1463.
Fatih sultan 28.maja 1463 god.  u svom logoru na polju Milodraž kod Fojnice je primio fratra Anđela Zvizdovića jer je ovaj zatražio zaštitu za franjevce i bosanske katolike.Rezultat ovog razgovora bi ahdnama kojom sultan pod svoju zaštitu stavi bosanske katolike i da garancije za one koji su izbjegli da se mogu slobodno vratiti.
Ova ahdnama kao pravni akt se ne može staviti u istu ravan sa Međunarodnom deklaracijom o ljudskim pravima iz 1948. Godine.Ali ona predstavlja izuzetan instrument pravne zaštite drugog i drugačije, u skladu sa tolerantnim stavom muslimanske države prema pripadnicima krščanskih vjerskih zajednica.Ovakvih dokumenata u to doba u Evropi i nema.Oni koji više stotina godina kasnije nastadoše (u doba Francuske buržoazijske revolucije), rezultat su pokušaja sekularne države da preko zaštite ljudskih prava riješi političke probleme.Oni su dakle , rezultat političkog pragmatizma a ne životne filozofije ili vjerskog ubjeđenja kakav prevladavaše kod sultana.
 

"Ja sam sultan Mehmed han, neka je poznato svima, uopće od prostog puka kao i odjeljenjima ova moja vlastodržaca povelja, kojom bosanskim svećenicima ukazujem veliku pažnju, te zapovjedam:spomenutim i njihovim bogomoljama ne smije biti smetnje ni pritiska,neka se smjeste u svojim bogomoljama, te kako od uzvišene moje strane, tako od mojih vezira, niti od mojih podčinjenih (robova), niti od mojih podanika-raje niti od svega stanovništva cjelokupne moje države spomenutim nitko se ne smije miješati u njihove stvari niti ih napadati, ni vrijeđati ni njih ni njihov život, njihov imetak(imovinu) ni njihove bogomolje.
Također iz tuđine osobito u moju državu dovoditi ljude dozvoljava im se.Stoga  spomenutim izdajem moju uzvišenu zapovjed u kojoj im posvećujem svoju brigu i pažnju , te se kunem teškom zakletvom: Stvoriteljem i gospodarom zemlje i nebesa, sa sedam musafa, sa velikim Božijim vjesnikom(Muhamedom) i sa 124 000 pejgambera i sa sabljom koju pašem da ovim što je napisano nikoje lice ne smije se suprostaviti dok god ovi (Franjevci) služe meni i mojoj zapovjesti budu pokorni."

Pisano 28.maja 1463.
Na granici Milodraža


USPOREDNA TABELA VLADARA
BOSNE I HERCEGOVINE
Ljiljan

Bosanska dinastija Kotromanica

 

Bosna

Hrvatska

Srbija

od  1154  do 1163  Boric ban

Arpadovici

 

od  1164  do 1179  Stjepan ban

Arpadovici

 

od  1180  do 1204  Kulin ban

1172 - 1196 Bela III
1196 - 1204 Imre

1167 - 1196 Stefan Nemanja
1196 - 1227 Stefan Prvi - Krunisani (krunisani kralj u 1217 godini)

od  1204  do 1214  Ban Stjepan Kulinovic (Ban od Usore)

1235 - 1270 Bela IV

 

od  1214  do 1254  Ban Matej Ninoslav

1235 - 1270 Bela IV

1234 - 1243 Stefan Vladislav (kralj)

od  1254  do 1260  Ban Prijezda I. Kotroman

1235 - 1270 Bela IV

 

od  1260  do 1299  Dinastijske bitke izmedju Bosnjaka i Hrvata

Vinodolski zakonik

 

od  1280  do 1287  Ban Prijezda II. Kotromanic

Vinodolski zakonik

 

od  1287  do 1314  Stjepan I. Kotromanic

Pavao Birbirski

 

od  1314  do 1354  Ban Stjepan II. Kotromanic

1301 - 1342 Charles
1342 - 1382 Ludovik I

1282 - 1321 Stefan Uros II Milutin (kralj)
1321 - 1331 Stefan Uros III Decanski (kralj)
1331 - 1355 Stefan Uros IV Dusan (kralj do 1346;car od 1346)

od  1354  do 1377  Ban Tvrtko I. Kotromanic

1342 - 1382 Ludovik I

1331 - 1355 Stefan Uros IV Dusan (kralj do 1346;car od 1346)
1355 - 1371 Stefan Uros V (car)

od  1377  do 1391  Kralj Tvrtko I. Kotromanic

1342 - 1382 Ludovik I

1331 - 1355 Stefan Uros IV Dusan (kralj do 1346;car od 1346)
1355 - 1371 Stefan Uros V (car)

od  1391  do 1399  Kraljica Jelena Gruba

1382. - 1385. Marija
1385. - 1386. Karlo II.

 

od  1398  do 1404  Kralj Stjepan Ostoja

1386. - 1409. Ladislav Napuljski (nuzkralj)

 

od  1404  do 1409  Tvrtko II

1386. - 1409. Ladislav Napuljski (nuzkralj)

 

od  1409  do 1418  Kralj Stjepan Ostoja

1387. - 1437. Zigmund Luksemburgovac

 

od  1418  do 1421  Kralj Stjepan Ostojic

Razne dinastije

 

od  1421  do 1443  Kralj Tvrtko II Tvrtkovic

Razne dinastije

 

od  1443  do 1461  Kralj Sjepan Tomasz

1444. - 1457. Ladislav IV. (V.) Habsburgovac

 

od  1461  do 1463  Kralj Stjepan Tomasevic

1458. - 1490. Matijas I. Korvin-Hunyadi

 

od  1463  do 1878  Otomanska I.

1527.-1740 Dinastija Habsburgovaca

 

od  1878  do 1918  Austro-Ugar.

1848. - 1916. Franjo Josip I.

 

od  01.12.1918  do 16.08.1921  Kraljevina SHS

Isto  -->

Petar I Karajordjevic (1844 - 1921)

od  16.08.1921  do 09.10.1934  Kraljevina Jugoslavija


Isto  -->

Alexandar I (1888 - 1934)

od  09.10.1934  do 29.11.1945  Kraljevina Jugoslavija


Isto  -->

Petar II (1923 - 1970)

od  10.10.1934  do 27.03.1941  Kraljevina Jugoslavija


Isto  -->

Pavle (1893 - 1976) (Regent)

od  1945  do 1980  SFRJ Josip Broz Tito

Josip Broz Tito

Josip Broz Tito

od  1980  do 1990  Predsjednistvo SFRJ

Predsjednistvo SFRJ

Predsjednistvo SFRJ

od  1990  do 1998  Izetbegovic A

Tudjman F.

Milosevic S.

od  1995  traje  Protektorat UN

   
 

 


Gradska vijećnica u Sarajevu

Izvor: Wikipedija
 
Skoči na: orijentacija, traži
 
Gradska vijećnica u Sarajevu

Gradska vijećnica se nalazi u Sarajevu nedaleko od Baščaršije na Mustaj-pašinom mejdanu i predstavlja najljepši i najreprezentativniji objekt iz austro-ugarskog perioda građen u pseudomaurskom stilu. U ovom stilu rađena je većina objekata što ih je u Sarajevu ostavila austro-ugarska vlast, a sinonim je za austrougarski period u Bosni i Hercegovini i zaštitni znak tog vremena. Prvi projekt je uradio Karlo Paržik[1] , a kako se ovaj nije svidio ministru Benjaminu Kalaju, izrada novog je povjerena Alexandru Witteku. Kao uzor u izradi ovog projekta poslužila mu je džamija Kemala II zbog čega je dva puta odlazio u Kairo. Kako je Witek navodno, upravo zbog ovog projekta (nedovoljnog osvjetljenja u glavnoj auli zgrade), umno obolio i izvršio samoubojstvo, završetak njegovog projekta je povjeren 1894. godine Ćirilu M. Ivekoviću. Zajedno sa izradom i razradom projekta tekla je i izgradnja objekta od 1892. do 1894. godine. Gradska vijećnica službeno je krenula sa upotrebom 1896. godine.

25. i 26. kolovoza 1992. godine od strane JNA i VRS zapaljena je zgrada Vijećnice, a u vatrenoj stihiji je nestao Katalog nacionalne i sveučilišne knižnice Bosne i Hercegovine, oko 80 posto knjižnog fonda i dokumenata koji svjedoče o povijesti BiH. Unutrašnjost vijećnice je gotovo potpuno uništen u požaru koji je uslijedio nakon granatiranja.


Muslimani Bosne

Naziv Musliman, koji je u posljednjih osam-devet decenija upotrebljavan za Bošnjake, potiče od arapske riječi muslim, što je particip aktiva od riječi islam, u značenju "predati se Bogu". Riječ musliman je perzijski plural od arapskog muslim, a označava pripadnika islamske vjere. Ovaj perzijski plural upotrebljava se u turskom (miisliman) i bosanskom jeziku kao singular. U posebnim povijesnim prilikama taj je pojam na južnoslavenskom etničkom i političkom prostoru dobio u posljednjih sto godina značajne etničke, odnosno nacionalne oznake slavenskog muslimanskog stanovništva u Bosni i Hercegovini, Sandžaku, Cmoj Gori i Kosovu. U tom značenju taj je pojam pisan velikim početnim slovom, obično kao Musliman ili Muslimani. Taj je naziv djelimično korišten i u dijaspori, kako u okolnim zemljama tako i u zemljama zapadne Evrope.


DEJTONSKI  MIROVNI SPORAZUM  

VOJNA BAZA RAJT-PETERSON, USA

Vazduhoplovna vojna baza, Dejton, Ohajo

01.21.11.1995.

godine

S A D R Ž A J :

Opšti

okvirni sporazum

Aneks

1A:

Vojni aspekt mirovnog sporazuma

Aneks

1B:

Regionalna stabilizacija

Aneks

2: Granice između entiteta

Aneks

1: Dodatni sporazum o ljudskim pravima

Aneks

3: Izbori

Aneks

4: Ustav

Aneks

5: Arbitraža

Aneks

6: LJudska prava

Aneks

7: Izbjeglice i raseljena lica

Aneks

8: Komisija za zaštitu nacionalnih spomenika

Aneks

9: Javne korporacije Bosne i Hercegovine

Aneks

10: Civilna implementacija

Aneks

11: Međunarodne policijske snage

Sporazum

o potpisivanju opšteg okvirnog sporazuma

Log In
Search
Calendar
«  Mart 2024  »
Ne.PO.Ut.Sr.Ce.Pe.Su.
     12
3456789
10111213141516
17181920212223
24252627282930
31
Entries archive
Site friends
  • uCoz Community
  • uCoz Manual
  • Video Tutorials
  • Official Template Store
  • Best uCoz Websites

  • Copyright MyCorp © 2024
    Create a free website with uCoz