Bosanski kulturni centar i Džema'at Kopenhagen

Our poll

Chat Box

Statistics

ukupno online 1

gosti 1

korisnik 0

Povelja Kulina bana

Povelja bosanskog bana Kulina je najstariji dosad pronađeni očuvani bosanski državni dokument i jedan od najznačajnijih dokumenata bosanskohercegovačke povijesti. Napisana je 29. kolovoza 1189. godine bosančicom na jeziku u kojem preteže hrvatski jezik štokavskoga narječja nad crkvenoslavenskim, s dijelovima na latinici napisanima latinskim jezikom, i kao takva zaslužuje pozornost ne samo kod povjesničara, nego i jezikoslovaca. Njome je tadašnji bosanski vladar Kulin ban, koji ju je napisao dubrovačkom knezu Gervasiusu ili Krvašu, regulirao trgovačke odnose između Bosne i Dubrovnika, dajući dubrovačkim trgovcima slobodu trgovanja u Bosni bez ikakvih nadoknada. To je prvi diplomatski dokument izdan od strane jednog bosanskog vladara vladaru, tj. knezu druge države.Prevod povelje glasi:

U ime oca i sina i svetog duha. Ja, ban bosanski Kulin, obećavam Tebi kneže Krvašu i svim građanima Dubrovčanima pravim Vam prijateljem biti od sada i dovijeka. I pravicu držati sa Vama i pravo povjerenje, dokle budem živ.

Svi Dubrovčani koji hode kuda ja vladam, trgujući, gdje god se žele kretati, gdje god koji hoće, s pravim povjerenjem i pravim srcem, bez ikakve zlobe, a šta mi ko da svojom voljom kao poklon. Neće im biti od mojih časnika sile, i dokle u mene budu, davat ću im pomoć kao i sebi, koliko se može, bez ikakve zle primisli.

TO JE MOJA BOSNA I HERCEGOVINA!

Administrativna podjela:	BiH je administrativno podijeljena na dva entiteta: Federacija Bosne i Hercegovine (FBiH) i Republika Srpska (RS) i Brčko Distrikt
Struktura:	FBiH je administrativno podijeljena na 10 kantona. Kantoni su podijeljeni na općine. Na području FBiH je 79 općina. RS je administrativno podijeljena na 63 općine. Grad Brčko je zasebna administrativna jedinica - Distrikt.
Konstitucija:	Daytonski sporazum, potpisan 14. decembra 1995, uključio je novu konstituciju koja je sada na snazi; svaki od entiteta također ima vlastitu konstituciju.
Valuta:	Konvertibilna marka (KM)
Šifra valute:	BAM
Kurs valute:	KM za € - 1,95583

Lokacija:	Jugoistočna Evropa, Balkanski poluotok, na sjeveru, zapadu i jugoistoku graniči sa Republikom Hrvatskom, na istoku sa Republikom Srbijom, a na jugoistoku sa Crnom Gorom. Bosna i Hercegovina ima izlaz na Jadransko more.
Geografske koordinate:	44˚16'30'' sjever, 42˚33'00'' jug, 44˚03'00'' istok, 44˚49'30'' zapad
Površina:	51.209,00 km²
Najniža tačka:	Nulta kota na obali Jadranskog mora, grad Neum
Najviša tačka:	Najviši planinski vrh Maglić, 2386 m
Stanovništvo:	3,8 miliona (2003. godina), 3.843.126 - procjena od 30.06.2010. godine
Glavni grad:	Sarajevo
Drugi veći gradovi:	Tuzla, Zenica, Banja Luka, Mostar i Doboj

Rezultat slika za fojnicka ahdnama original Fojnička ahdnama iz 1463. godine

Fojnička ahdnama iz 1463. godine

Predstavlja izuzetan instrument pravne zaštite drugačijeg, u skladu sa tolerantnim stavom muslimanske države prema pripadnicima krščanskih vjerskih zajednica.Ovakvih dokumenata u to doba u Evropi nema.

Datum: 28.05.1463.

Fatih sultan 28.maja 1463 god. u svom logoru na polju Milodraž kod Fojnice je primio fratra Anđela Zvizdovića jer je ovaj zatražio zaštitu za franjevce i bosanske katolike.Rezultat ovog razgovora bi ahdnama kojom sultan pod svoju zaštitu stavi bosanske katolike i da garancije za one koji su izbjegli da se mogu slobodno vratiti.
Ova ahdnama kao pravni akt se ne može staviti u istu ravan sa Međunarodnom deklaracijom o ljudskim pravima iz 1948. Godine.Ali ona predstavlja izuzetan instrument pravne zaštite drugog i drugačije, u skladu sa tolerantnim stavom muslimanske države prema pripadnicima krščanskih vjerskih zajednica.Ovakvih dokumenata u to doba u Evropi i nema.Oni koji više stotina godina kasnije nastadoše (u doba Francuske buržoazijske revolucije), rezultat su pokušaja sekularne države da preko zaštite ljudskih prava riješi političke probleme.Oni su dakle , rezultat političkog pragmatizma a ne životne filozofije ili vjerskog ubjeđenja kakav prevladavaše kod sultana.

"Ja sam sultan Mehmed han, neka je poznato svima, uopće od prostog puka kao i odjeljenjima ova moja vlastodržaca povelja, kojom bosanskim svećenicima ukazujem veliku pažnju, te zapovjedam:spomenutim i njihovim bogomoljama ne smije biti smetnje ni pritiska,neka se smjeste u svojim bogomoljama, te kako od uzvišene moje strane, tako od mojih vezira, niti od mojih podčinjenih (robova), niti od mojih podanika-raje niti od svega stanovništva cjelokupne moje države spomenutim nitko se ne smije miješati u njihove stvari niti ih napadati, ni vrijeđati ni njih ni njihov život, njihov imetak(imovinu) ni njihove bogomolje.
Također iz tuđine osobito u moju državu dovoditi ljude dozvoljava im se.Stoga spomenutim izdajem moju uzvišenu zapovjed u kojoj im posvećujem svoju brigu i pažnju , te se kunem teškom zakletvom: Stvoriteljem i gospodarom zemlje i nebesa, sa sedam musafa, sa velikim Božijim vjesnikom(Muhamedom) i sa 124 000 pejgambera i sa sabljom koju pašem da ovim što je napisano nikoje lice ne smije se suprostaviti dok god ovi (Franjevci) služe meni i mojoj zapovjesti budu pokorni."

Pisano 28.maja 1463.
Na granici Milodraža

USPOREDNA TABELA VLADARA BOSNE I HERCEGOVINE

Bosanska dinastija Kotromanica

Bosna	Hrvatska	Srbija
od 1154 do 1163 Boric ban	Arpadovici
od 1164 do 1179 Stjepan ban	Arpadovici
od 1180 do 1204 Kulin ban	1172 - 1196 Bela III 1196 - 1204 Imre	1167 - 1196 Stefan Nemanja 1196 - 1227 Stefan Prvi - Krunisani (krunisani kralj u 1217 godini)
od 1204 do 1214 Ban Stjepan Kulinovic (Ban od Usore)	1235 - 1270 Bela IV
od 1214 do 1254 Ban Matej Ninoslav	1235 - 1270 Bela IV	1234 - 1243 Stefan Vladislav (kralj)
od 1254 do 1260 Ban Prijezda I. Kotroman	1235 - 1270 Bela IV
od 1260 do 1299 Dinastijske bitke izmedju Bosnjaka i Hrvata	Vinodolski zakonik
od 1280 do 1287 Ban Prijezda II. Kotromanic	Vinodolski zakonik
od 1287 do 1314 Stjepan I. Kotromanic	Pavao Birbirski
od 1314 do 1354 Ban Stjepan II. Kotromanic	1301 - 1342 Charles 1342 - 1382 Ludovik I	1282 - 1321 Stefan Uros II Milutin (kralj) 1321 - 1331 Stefan Uros III Decanski (kralj) 1331 - 1355 Stefan Uros IV Dusan (kralj do 1346;car od 1346)
od 1354 do 1377 Ban Tvrtko I. Kotromanic	1342 - 1382 Ludovik I	1331 - 1355 Stefan Uros IV Dusan (kralj do 1346;car od 1346) 1355 - 1371 Stefan Uros V (car)
od 1377 do 1391 Kralj Tvrtko I. Kotromanic	1342 - 1382 Ludovik I	1331 - 1355 Stefan Uros IV Dusan (kralj do 1346;car od 1346) 1355 - 1371 Stefan Uros V (car)
od 1391 do 1399 Kraljica Jelena Gruba	1382. - 1385. Marija 1385. - 1386. Karlo II.
od 1398 do 1404 Kralj Stjepan Ostoja	1386. - 1409. Ladislav Napuljski (nuzkralj)
od 1404 do 1409 Tvrtko II	1386. - 1409. Ladislav Napuljski (nuzkralj)
od 1409 do 1418 Kralj Stjepan Ostoja	1387. - 1437. Zigmund Luksemburgovac
od 1418 do 1421 Kralj Stjepan Ostojic	Razne dinastije
od 1421 do 1443 Kralj Tvrtko II Tvrtkovic	Razne dinastije
od 1443 do 1461 Kralj Sjepan Tomasz	1444. - 1457. Ladislav IV. (V.) Habsburgovac
od 1461 do 1463 Kralj Stjepan Tomasevic	1458. - 1490. Matijas I. Korvin-Hunyadi
od 1463 do 1878 Otomanska I.	1527.-1740 Dinastija Habsburgovaca
od 1878 do 1918 Austro-Ugar.	1848. - 1916. Franjo Josip I.
od 01.12.1918 do 16.08.1921 Kraljevina SHS	Isto -->	Petar I Karajordjevic (1844 - 1921)
od 16.08.1921 do 09.10.1934 Kraljevina Jugoslavija	Isto -->	Alexandar I (1888 - 1934)
od 09.10.1934 do 29.11.1945 Kraljevina Jugoslavija	Isto -->	Petar II (1923 - 1970)
od 10.10.1934 do 27.03.1941 Kraljevina Jugoslavija	Isto -->	Pavle (1893 - 1976) (Regent)
od 1945 do 1980 SFRJ Josip Broz Tito	Josip Broz Tito	Josip Broz Tito
od 1980 do 1990 Predsjednistvo SFRJ	Predsjednistvo SFRJ	Predsjednistvo SFRJ
od 1990 do 1998 Izetbegovic A	Tudjman F.	Milosevic S.
od 1995 traje Protektorat UN

Gradska vijećnica u Sarajevu

Izvor: Wikipedija

Skoči na: orijentacija, traži

Gradska vijećnica u Sarajevu

Gradska vijećnica se nalazi u Sarajevu nedaleko od Baščaršije na Mustaj-pašinom mejdanu i predstavlja najljepši i najreprezentativniji objekt iz austro-ugarskog perioda građen u pseudomaurskom stilu. U ovom stilu rađena je većina objekata što ih je u Sarajevu ostavila austro-ugarska vlast, a sinonim je za austrougarski period u Bosni i Hercegovini i zaštitni znak tog vremena. Prvi projekt je uradio Karlo Paržik^[1] , a kako se ovaj nije svidio ministru Benjaminu Kalaju, izrada novog je povjerena Alexandru Witteku. Kao uzor u izradi ovog projekta poslužila mu je džamija Kemala II zbog čega je dva puta odlazio u Kairo. Kako je Witek navodno, upravo zbog ovog projekta (nedovoljnog osvjetljenja u glavnoj auli zgrade), umno obolio i izvršio samoubojstvo, završetak njegovog projekta je povjeren 1894. godine Ćirilu M. Ivekoviću. Zajedno sa izradom i razradom projekta tekla je i izgradnja objekta od 1892. do 1894. godine. Gradska vijećnica službeno je krenula sa upotrebom 1896. godine.

25. i 26. kolovoza 1992. godine od strane JNA i VRS zapaljena je zgrada Vijećnice, a u vatrenoj stihiji je nestao Katalog nacionalne i sveučilišne knižnice Bosne i Hercegovine, oko 80 posto knjižnog fonda i dokumenata koji svjedoče o povijesti BiH. Unutrašnjost vijećnice je gotovo potpuno uništen u požaru koji je uslijedio nakon granatiranja.

Muslimani Bosne

Naziv Musliman, koji je u posljednjih osam-devet decenija upotrebljavan za Bošnjake, potiče od arapske riječi muslim, što je particip aktiva od riječi islam, u značenju "predati se Bogu". Riječ musliman je perzijski plural od arapskog muslim, a označava pripadnika islamske vjere. Ovaj perzijski plural upotrebljava se u turskom (miisliman) i bosanskom jeziku kao singular. U posebnim povijesnim prilikama taj je pojam na južnoslavenskom etničkom i političkom prostoru dobio u posljednjih sto godina značajne etničke, odnosno nacionalne oznake slavenskog muslimanskog stanovništva u Bosni i Hercegovini, Sandžaku, Cmoj Gori i Kosovu. U tom značenju taj je pojam pisan velikim početnim slovom, obično kao Musliman ili Muslimani. Taj je naziv djelimično korišten i u dijaspori, kako u okolnim zemljama tako i u zemljama zapadne Evrope.

DEJTONSKI MIROVNI SPORAZUM