PUTOVANJE ZA PENZIONERE IZ DANSKE U BOSNU I HERCEGOVINU
Osnovno pravilo o putovanjima penzionera jeste: Svi oni koji imaju boravišnu adresu prijavljenu u Narodnom Registru (Folkeregister) u Danskoj, mogu potovati i privremeno boraviti izvan Danske, a da im to ne utiče na penziju, pod slijedećim uslovima:
• Ako se radi o pojedinačnom putovanju kraćem od 12 mjeseci.
• Ako se radi o više putovanja u različitim intervalima trajanja, ali ne dužim od 3-4 mjeseca po putovanju, međutim ukupno 6 mjeseci za godinu dana.
Ovo pravilo se međutim ne odnosi na putovanja u takozvane treće zemlje, odnosno zemlje koje nisu članice Evropske Unije. Ukoliko penzioner planira putovati i boraviti duže od 2 mjeseca u nekoj od zemalja koje nisu članice Evropske Unije, obavezan je izvijestiti vlasti o planiranom putovanju. Vlastima treba dostaviti slijedeće podatke:
• Datum putovanja: odlazak i povratak, sredstvo putovanja.
• Eventualna primanja u inostranstvu (penzija, pomoć, plata ili slično).
Javljanje vlastima prilikom povratka u Dansku je obavezno. Ukoliko putovanje nije bilo planirano da traje duže od dva (2) mjeseca a zbog nepredvidivih situacija, na primjer zdravstvenih, mora biti produženo - potrebno je odmah kontaktirati vlasti o tome (pismom, telefonski, faxom, mailom ili slično). Pošto BiH nije - na našu žalost - članica Evropske Unije, bh-građani koji uživaju penziju u Danskoj, dužni su da paze na pomenuta pravila prilikom putovanja u domovinu.
Postoji određen broj starijih bh-građana koji nemaju status izbjeglice već takozvanu humanitarnu dozvolu boravka. Ovi građani nisu ostvarili pravo na penziju već primaju jednu vrstu socijalne pomoći, takozvanu ”malu socijalu”. Za njih vrijede ista pravila o putovanju kao i za sve ostale primaoce socijalne pomoći. Treba naglasiti, da primaoci socijalne pomoći ne ostvaruju nikakvo pravo na pomoć, za period/e boravka izvan Danske, bez obzira na njihovu starosnu dob ili dužinu boravka. Eventualno putovanje i boravak izvan Danske, bez obzira na njegovu dužinu, primaoci socijalne pomoći trebaju uvijek dogovoriti sa vlastima, odnosno sa socijalnim savjetnikom u opštini.
Kućna pomoć (Hjemmehjælp)
Danski sistem blagostanja (velfærdssystem) omogućava svim građanima kućnu pomoć - ukoliko imaju potrebu za pomoći, a ispunjavaju zakonom predviđene uslove
Ako se nalazite u situaciji koja iziskuju potrebu za pomoć, možete se obratiti opštini u kojoj živite, i zatražiti kućnu pomoć. Opština je nadležna da odluči, imate li pravo na pomoć, odnosno koju vrstu pomoći možete dobiti. Kućna pomoć se sastoji od lične pomoći za njegu, kao i drugih vrsta pomoći, za niz praktičnih stvari u kući ili stanu, a koje će vam omogućiti da nastavite normalan život u vašem domu. Osobe koje imaju fizički ili psihički hendikep/invalidi, stare osobe, osobe koje su oboljele od težih bolesti - mogu zatražiti stalnu ili privremenu kućnu pomoć. Pomoć mogu tražiti, i dobiti, i osobe koje ne žive same u domaćinstvu. Nakon procjene vaše ukupne situacije, opština određuje vrstu pomoći. Opština treba da vam pošalje pismeni odgovor na molbu o pomoći. Ukoliko vam opština ne dodijeli traženu pomoć, dužni su vam poslati obrazloženje za negativnu odluku i uputu za žalbu. U mnogo slučajeva se pokazalo, da oni koji su se žalili na odluku opštine, dobili su traženu pomoć naknadno, jer je Komisija za žalbe (Ankestyrelsen) riješila pozitivno njihov predmet. Starije osobe koje se učlane u Organizaciju za starije osobe (Ældresagen) dobivaju sve vrste pravne i savjetodavne pomoći, ukoliko im to bude potrebno u životu. Članstvo u ovoj organizaciji je veoma jeftino, i iznosi par stotina kruna godišnje.
Ukoliko vam opština odobri kućnu pomoć, možete sami da odaberete firmu ili osobu koja će vam pružati tu pomoć. Opština je dužna da vam dostavi materijal/brošure u kojima stoje imena firmi i/ili osoba koje možete odabrati za dodijeljenu pomoć. Ako imate potrebu za stalnom pomoći (varigt hjælp) koja iznosi više o dvadeset (20) sati sedmično - možete zaposliti osobu koju bi ste vi željeli da vam pruža pomoć! U praksi to znači, da trebate uputiti molbu opštini za zapošljavanje određene osobe, jer ta osoba mora biti verificirana i prihvaćena od opštine (godkendt af kommunen). Svaka osoba kojoj opština dodijeli kućnu pomoć ostvaruje pravo i na stalnu kontakt-osobu u opštini, kojoj se može obratiti u slučaju potrebe, na primjer ako pomoć ne funkcioniše u zadovoljavajućoj mjeri.
Ako vam je opština dodijelila stalnu kućnu pomoć, takva pomoć je besplatna, bez obzira na vaše prihode ili primanja vašeg bračnog druga/partnera. Ukoliko vam je odobrena privremena pomoć, eventualni izdaci za takvu pomoć zavise direktno od vaših prioda. Ako živite sami, a imate primanja koja ne prelaze stotinu četrdeset tri hiljade i tristo (143.300) kruna godišnje, nećete plaćati ni troškove privremene pomoći. Bračni par, odnosno partneri koji žive zajedno, imaju besplatnu privremenu pomoć ako im primanja ne prelaze dvjesto petnaest hiljada i tristo (215.300) kruna za godinu dana. Ukoliko imate odobrenu stalnu pomoć, a želite da odete na ferije u neku drugu opštinu u Danskoj, možete dobiti adekvatnu pomoć za njegu i slično, u mjestu gdje se nalazite na godišnjem odmoru. Takvu vrstu pomoći potrebno je tražiti od opštine na vrijeme, a najkasnije tri mjeseca prije odlaska na godišnji odmor.
Zakon o ličnoj karti državljana i Zakon o putnim ispravama
Zakonom o ličnoj karti državljana Bosne i Hercegovine propisuje se obrazac, izdavanje, zamjena, rok važenja, gubitak i evidencija ličnih karata državljna BiH.
Lična karta je jedinstvena za sve državljane BiH i važi na cijeloj teritoriji BiH, kao javna isprava kojom se dokazuje identitet, činjenica mjesta i datuma rođenja, prebivališta odnosno boravišta za raseljeno lice i državljanstva BiH. Državljanin stariji od 18 godina sa prebivalištem u BiH dužan je da ima ličnu kartu izdatu u mjestu prebivališta, a raseljeno lice sa boravištem u BiH dužno je da ima ličnu kartu izdatu u mjestu boravišta. Ako lice izgubi državljanstvo BiH ili ako više nema prebivalište u BiH dužno je bez odlaganja vratiti ličnu kartu nadležnom organu. Zakonom je zabranjeno ustupanje lične karte drugom licu, korištenje kao svoje lične karte drugog lica, te korištenje lične karte drugog lica u svrhu pribavljanja bilo kakve koristi ili prava. Obrazac lične karte sadrži rubrike koje se moraju popuniti, pa se od državljanina koji podnosi zahtjev za izdavanje lične karte prikupljaju sljedeći podaci koji se unose u ličnu kartu: ime (imena), prezime, datum rođenja, mjesto rođenja, opština prebivališta ili boravišta za raseljeno lice, pol, jedinstveni matični broj (JMB), fotografija, potpis i državljanstvo. Izdavanje, poništavanje i zamjenu ličnih karata u okviru svoje nadležnosti vrše u Federaciji BiH kantonalna ministarstva unutrašnjih poslova, u Republici Srpskoj Ministarstvo unutrašnjih poslova RS i u Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine nadležni organ, koji funkcionalno djeluje kao državna institucija.
Zakonom o putnim ispravama Bosne i Hercegovine propisuju se vrste i oblik putnih isprava BiH, tijela nadležna za njihovo izdavanje, postupak izdavanja i centralna evidencija i personalizacija putnih isprava BiH. Državljanstvo BiH dokazuje se svim putnim ispravama propisanim Zakonom, osim putnom ispravom za izbjeglice, putnom ispravom za osobe bez državljanstva i putnim listom za strance, koji ne potvrđuju niti pretpostavljaju državljanstvo nositelja. Putnu ispravu smije nositi samo osba na čije ime je izdana. Putnim ispravama u smislu Zakona smatraju se: pasoš, diplomatski pasoš, službeni pasoš, zajednički pasoš, putni list, pomorska odnosno brodarska knjižica i drugi dokumenti kojima se, u skladu s međunarodnim ugovorima, omogućuje putovanje državljana Bosne i Hercegovine u inostranstvo. Pasoš, diplomatski i službeni pasoš, putna isprava za izbjeglice i putna isprava za lica bez državljanstva sadrže beskontaktni elektronski memorijski element. Zahtjev za izdavanje putne isprave podnosi se nadležnom organu osobno, na propisanom obrascu. Uz zahtjev podnositelj daje na uvid ličnu kartu ili drugu javnu ispravu iz koje se može utvrditi identitet, prebivalište ili boravište za raseljeno lice, dokaz o plaćenoj cijeni putne isprave i dokaz o državljanstvu, a dužan je dati i osobne biometrijske podatke (slika, otisak prsta, potpis). Ukoliko podaci o JMB-u državljanina BiH nisu evidentirani kod nadležnog tijela za vođenje centralne evidencije JMB-a, tada se mora podnijeti zahtjev za evidentiranje ili određivanje JMB-a, u skladu sa Zakonom o jedinstvenom matičnom broju državljana BiH (JMB). Državljanin BiH može posjedovati samo jednu putnu ispravu iste vrste. Pasoš za državljane BiH izdaje se s rokom važenja od deset godina. Državljaninu koji nije navršio tri godine, pasoš se izdaje s rokom važenja od tri godine, a državljaninu u dobi od tri do osamnaest godina starosti, s rokom važenja od pet godina.Organi nadležni za izdavanje putnih isprava navedeni su u čl. 13. Zakona o putnim ispravama Bosne i Hercegovine.
Dva pasoša - realnost u Danskoj
Danci koji žive i rade u inozemstvu, i stranci koji dolaze da žive i rade u Danskoj, imat će pravo na dvojno državljanstvo, ako to žele
Dva pasoša - realnost u Danskoj
Danci koji žive i rade u inozemstvu, i stranci koji dolaze da žive i rade u Danskoj, imat će pravo na dvojno državljanstvo, ako to želeDanska Vlada je u decembru 2012 godine oformila Radnu grupu s zadatkom da ispita sve nijanse u vezi sa izmjenom zakona o državljanstvu u Danskoj, odnosno o uvođenju dvojnog državljanstva. Radna grupa je nakon godinu i po dana rada na raznim modalitetima sačinila precizan raport, koji sadrži političko/-ekonomsko/-pravne posljedice izmjena sadašnjeg zakona o državljanstvu. Na osnovu pomenutog raporta Vlada je pokrenula političku diskusiju s strankama opozicije. Rezultat ove diskusije je politički dogovor za prijedlog zakona o izmjenama trenutno važećeg zakona o državljanstvu, koji je u fazi izrade.
Najznačajnija promjena se sastoji u mogućnosti dobijanja dvojnog državljanstva za sve one osobe koje to žele, a koje sukladno zakonskim odredbama ostvaruju pravo na to. Danci koji žive i rade u inozemstvu, i stranci koji dolaze da žive i rade u Danskoj, imat će pravo na dvojno državljanstvo, odnosno ostvarit će pravo na mogućnost posjedovanja dva pasoša. Ministrica pravde Karen Hækkerup postigla je političku saglasnost o ovim promjenama s partijama koje su do sada bile isključivo protiv dvojnog državljanstva, prevashodno s Liberalima (Venstre parti).
Treba napomenuti, da su i Socijaldemokrati u Danskoj dugo godina važili za protivnike uvođenja dvojnog državljanstva. Na sreću, promijenili su mišljenje u zadnjih par godina. Jedini protivnik uvođenja dvojnog državljanstva je još uvijek Danska Narodna Partija (Dansk Folkeparti), a osnovni razlog protivljenja je, u to nema nikakve sumnje, zakonska mogućnost da i stranci ostvare pravo na dvojno državljanstvo. Modalitet, na koji je Radna grupa utrošila puno vremena, a koji bi omogućio dvojno državljanstvo samo građanima koji žive u zemljama članicama Evropske unije ili NATO-a, odbačen je iz razloga diskriminacije sukladno Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima (Europæisk Konvention om Menneskerettigheder).
Najznačajnija promjena se sastoji u mogućnosti dobijanja dvojnog državljanstva za sve one osobe koje to žele, a koje sukladno zakonskim odredbama ostvaruju pravo na to. Danci koji žive i rade u inozemstvu, i stranci koji dolaze da žive i rade u Danskoj, imat će pravo na dvojno državljanstvo, odnosno ostvarit će pravo na mogućnost posjedovanja dva pasoša. Ministrica pravde Karen Hækkerup postigla je političku saglasnost o ovim promjenama s partijama koje su do sada bile isključivo protiv dvojnog državljanstva, prevashodno s Liberalima (Venstre parti).
Treba napomenuti, da su i Socijaldemokrati u Danskoj dugo godina važili za protivnike uvođenja dvojnog državljanstva. Na sreću, promijenili su mišljenje u zadnjih par godina. Jedini protivnik uvođenja dvojnog državljanstva je još uvijek Danska Narodna Partija (Dansk Folkeparti), a osnovni razlog protivljenja je, u to nema nikakve sumnje, zakonska mogućnost da i stranci ostvare pravo na dvojno državljanstvo. Modalitet, na koji je Radna grupa utrošila puno vremena, a koji bi omogućio dvojno državljanstvo samo građanima koji žive u zemljama članicama Evropske unije ili NATO-a, odbačen je iz razloga diskriminacije sukladno Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima (Europæisk Konvention om Menneskerettigheder).
Dvadeset tri (23) od dvadeset i osam (28) zemalja Evropske unije dozvoljava dvojno državljanstvo. To znači, da više od devedeset (90%) posto građana Evropske unije ostvaruje pavo na dvojno državljanstvo. Na primjer, Švedska i Finska su uvele dvojno državljanstvo od 2003 godine, Njemačka i Belgija o 2007 godine itd. Samo šest (6) od ukupno četrdeset i šest (46) zemalja koje se nalaze u Evropi ne dozvoljava dvojno državljanstvo. Jedna od tih šest zemalje je bila i Danska.
Do sada su se Danci, koji su prihvatali državljanstvo zemlje u kojoj su radili i živjeli, morali odreći svoga danskog državljanstva. I obratno, stranci koji su željeli dansko državljanstvo, morali su se odreći svoga nacionalnog državljanstva, s izuzetkom rijetkih osoba s statusom izbjeglica, koji su ostvarili pravo na dansko državljanstvo prije dolaska na vlast građanskih partija i presudnog uticaja Danske Narodne Partije na politiku prema izbjeglicama. Mogućnost retroaktivne primjene ovog zakona može značiti, da svi oni koji su se morali odreći nacionalnog državljanstva, mogu povratiti izgubljeno državljanstvo. Za sada nije poznato, koji će period biti obuhvaćen retroaktivnim dejstvom.
Do sada su se Danci, koji su prihvatali državljanstvo zemlje u kojoj su radili i živjeli, morali odreći svoga danskog državljanstva. I obratno, stranci koji su željeli dansko državljanstvo, morali su se odreći svoga nacionalnog državljanstva, s izuzetkom rijetkih osoba s statusom izbjeglica, koji su ostvarili pravo na dansko državljanstvo prije dolaska na vlast građanskih partija i presudnog uticaja Danske Narodne Partije na politiku prema izbjeglicama. Mogućnost retroaktivne primjene ovog zakona može značiti, da svi oni koji su se morali odreći nacionalnog državljanstva, mogu povratiti izgubljeno državljanstvo. Za sada nije poznato, koji će period biti obuhvaćen retroaktivnim dejstvom.
Raport je završen. Politička saglasnost je postignuta. Zakonski prijedlog se očekuje tek nakon ljetnjih odmora, dakle najranije u oktobru mjesecu kada Parlament (Folketinget) počinje sa svojim radom. Usvajanje zakona se očekuje većinom glasova krajem ove godine, a potpuna primjena zakona tek od naredne godine s otvorenom mogućnošću retroaktivne primjene. Zakon može stupiti na snagu tek pošto se ispuni uslov, da Danska istupi iz potpisane Konvencije o protivljenju za dvojno državljanstvo (Europarådets konvention mod dobbelt statsborgerskab). Procedura istupanja traje godinu dana od momenta podnošenja aplikacije.
Pooštravanje propisa za tražioce prijevremenih penzija
Vlada priprema izmjene zakona o prijevremenoj penziji (førtidspensionsloven). U trenutku pisanja ovoga teksta, detalji penzione reforme nisu objelodanjeni, ali političke izjave nedvojbeno upućuje na pooštravanje propisa za sve tražioce, posebno za mlađe osobe. Nakon ovih zakonskih izmjena, predviđa se, da neće biti moguće dodijeliti permanentnu/stalnu penziju osobama mlađim od 40 godina.
Bivša Vlada Lars Lykke Rasmussen-a, već je u 2010 godini otpočela sveobuhvatne pripreme za reformu penzionih zakona. Između ostalog, Vlada je predlaga isključivo mogućnost privremene penzije, i to samo u izuzetnim slučajevima, za osobe mlađe od 45 godina. Nova Vlada je nastavila tamo gdje je ”stara” stala, gotovo u istom tonu. Već u oktobru prošle godine ministar za zapošljavanje (beskæftigelsesminister) Mette Frederiksen kaže: ” Mladoj osobi nije potrebna penzija. Mladi trebaju doprinijeti tržištu rada, jer za to imaju resurse. Možemo diskutovati o starosnoj granici, ali je strašno reći jednom 20-godišnjaku, da nije sposoban za posao”!
Danska ima ukupno oko 245.600 osoba koje primaju prijevremenu (invalidsku) penziju. Prijevremena penzija se isplaćuje osobama-penzionerima koji su mlađi od 65 godina. Statistički podaci o dodjeli prijevremenih penzija u Danskoj u zadnjih 5 godina pokazuju slijedeće: U 2007 godini dodijeljeno je ukupno 11.987 prijevremenih penzija, u 2008 je dodijeljeno 16.616, u 2009 godini 17.074, u 2010 dodijeljeno su 17.152 prijevremene penzije. Dakle, broj penzionera se povećavao iz godine u godinu, i to je bio signal političarima za uzbunu, te za reforme penzionih zakona. Mogućnost dodjele privremene penzije, dakle penzije koja podliježe kontroli nakon određenog broja godina, postoji takodjer u trenutno važećem penzionom zakonu. Komune, međutim, nisu baš često koristile tu mogućnost u praksi. Zapravo, samo 4% od svih dodijeljenih prijevremenih penzija podliježe provjeri nakon izvjesnog perioda.
Najavljena reforma zakona o dodjeli prijevremenih penzija omogućit će, smatraju političari, više radne snage na tržištu rada. Danska ima trenutno 13 % mladih koji nemaju posla, a koji su 100 % zdravi i spremni za tržište rada. Ako se isključi mogućnost dodjele prijevremene penzije mladim, na primjer ispod 35 godina starosti, procenat nezaposlenosti mladih ljudi će značajno porasti. Procjenjuje se, da oko 4.000 mladih ispod 35 godina starosti ode svake godine u penziju. Radi se, o osobama koje su retardirane ili imaju neka psihička oboljenja, jedan dio ima fizička oboljenja, a dio je bio izložen nesrećama na poslu, u saobraćaju ili nasilju na ulicama. Postavlja se pitanje, kako jedna psihički bolesna osoba može dobiti zaposlenje, ako je 13 % mladih, i zdravih osoba, bez posla? Vlada smatra, da umjesto prijevremene penzije, mladi trebaju proći kroz jedan razvojni proces, koji će biti putokaz za posao. Taj razvojni proces dodjeljivat će se u periodu og 5 godina, i može se ponoviti opet po potrebi, osobama ispod 40 godina starosti. Stig Langvad, predsjednik udruženja organizacija koje okupljaju mlade sa hendikepom u Danskoj, smatra potpuno neprihvatljivim Vladin prijedlog, posebno o starosnoj granici za dodjelu prijevremenih penzija. On misli, da takva politika nije prikladna danskom sistemu blagostanja, niti je pružena ruka pomoći osobama kojima je pomoć neophodna. I pored pomenutih protesta, Vlada stoji čvrsto pri stavu, da je apsolutno potrebno izvršiti pooštravanje zakonskih propisa o dodjeli penzija. Nacrt zakona je u pripremi, uskoro se očekuje i rasprava u Parlamentu. Da li će pomenute izmjene imati posebnog uticaja na prava stranaca, pogotovu na ostvarivanje prava na punu penziju, ostaje da se vidi. Bivša Vlada je imala u pripremi posebne prijedloge za strance, koji nisu boravili u Danskoj od rođenja. BH Glas će, naravno, pratiti reformski proces, i aktuelno vas izvijestiti o tome.
Šta sve Facebook zna o vama?
Facebook je odavno prerastao sve okvire i imena koja mu se mogu nadjenuti i postao je, uz Google, najbliži Velikom Bratu iz Orwellove 1984. godine. Ne vjerujete? Kad pročitate listu ličnih podataka i činjenica koje o vama može znati Facebook prema istraživanju BuzzFeeda, vjerujemo da ćete se malo zamisliti.
Lični podaci i privatne činjenice o vašem životu Facebook ima na dlanu, pa se možete slobodno prestati čuditi kako vam pokazuje baš one oglase koji imaju veze s vašim sklonostima. OK, i Google vas prati svojim oglasima temeljem vaših navika surfanja, ali on ipak nema toliko preciznih podataka o vama.
Postavke privatnosti mogu samo malo pomoći, jer će Facebook uvijek zabilježiti i zapamtiti sve što ste objavili, ma kako skriveno bilo, ali ako ne bi baš sve dijelili s drugima, pogledajte na Forumu temu Facebook gdje je par dobrih duša dalo korisne savjete.
Kad bi vas neko mučio i tražio da mu odate ovih čak 80 stvari, vjerujemo da bi neke zatajili, a neke zaboravili, no Facebooku ste ih prepustili svojevoljno, mirne duše i bez trunke oklijevanja.
Pa, razmislite još jednom:
1) Puno ime i prezime
2) Datum rođenja
3) Vjerska uvjerenja
4) Političke stavove
5) Koje jezike govorite
6) Ime koje koristite online
7) Broj mobitela
8) Omiljene citate
9) Pristup svim kontaktima u vašoj ličnoj e-pošti
10) Vašu fotografiju, lične foto albume
11) U koju ste srednju školu išli
12) Koje ste godine maturirali
13) Jeste li uopće maturirali
14) Vaš rodni grad
15) Šta ste studirali
16) Kad ste diplomirali
17) Jeste li završili fakultet
18) Ko je vaš poslodavac
19) Ko vam je sve bio poslodavac
20) Kad ste se zaručili
21) Kad ste se vjenčali
22) Kad ste se razveli
23) Kad ste prekinuli s nekim
24) Kad ste bili u otvorenoj vezi
25) Kad je bilo komplikovano
26) Vašu trenutnu lokaciju
27) Vašu tačno boravište/adresu
28) Bilo koje lično web odredište koje ste ikad napravili
29) Vaše prošle i sadašnje veze
30) Vaše članove porodice
31) Koje ste filmove gledali
32) Koje bi filmove htjeli gledati
33) Koje ste serije gledali
34) Koje bi serije htjeli gledati
35) Koje ste knjige čitali
36) Koje bi knjige htjeli čitati
37) Mjesta koja ste posjetili
38) Poznate osobe koje vam se sviđaju
39) Omiljene glumce i reditelje
40) Omiljene bendove i muzičare
41) Omiljene serije
42) Omiljene knjige
43) Omiljene filmove
44) Omiljene izvore vijesti
45) Omiljene ljude koji vas nadahnjuju
46) Omiljene restorane
47) Omiljenu hranu
48) Omiljena web odredišta
49) Omiljene sportiste
50) Omiljene sportske timove
51) Omiljenu odjeću
52) Omiljene zanimacije i aktivnosti
53) Koliko koraka napravite dnevno
54) Koliko ste kalorija spržili
55) Trčite li i koliko dugo
56) Vozite li bicikl i koliko dugo
57) Jeste li bili u teretani
58) Gdje se nalazite, vi i vaši prijatelji, u svakom trenutku
59) Koju seriju gledate u trenutku dok tipkate status na Facebooku
60) Koju pjesmu slušate u trenutku dok tipkate status na Facebooku
61) Sve što vaš mobitel može zabilježiti u 15 sekundi dok tipkate status
62) Što radite u aplikacijama u koje ulazite koristeći Facebook Connect
63) Kako izgleda vaše lice, sad i zauvijek
64) Kome ste poslali poruku i što ste napisali
65) Koje ljude tražite
66) Koja mjesta tražite
67) Koje prijatelje najčešće tražite
68) S kojim ljudima ćete se najvjerovatnije naći na fotografiji
69) Ko je vaš najbolji/a prijatelj/ica, temeljem broja fotografija na kojima se pojavljujete skupa
70) Na kojim ste tulumima bili
71) Na kojim ste događanjima bili
72) Koje vam se stranice sviđaju
73) Koje ste stranice napravili
74) U kojim ste grupama
75) Koje ste grupe napravili
76) Na koje ste oglase kliknuli
77) Na kojim ste još web odredištima
78) Koji bi vam se ljudi mogli svidjeti
79) Što god ste napisali pod Write About Yourself
80) Jeste li primijetili kako pada kiša, snijeg...
I da, Facebook na svemu tome masno, masno zarađuje. Vi ne ...